“na paku tepsiju” - inače je to kolač poznatiji kao “mađarica”. Nekada se tako zvao jer su se kore za kolač pekle na stražnjoj (naopakoj-pakoj) strani tepsije.
 |
| Na paku tepsiju ili Mađarica |
nabaždaren – je
onaj koji može puno popiti.
nabiguzica
- onaj koji živi na tuđi račun; muktaš
nabijače - kuća od naboja (ili "nabijača") gradi se od nabijene zemlje,
što je tradicionalna i ekološki prihvatljiva tehnika gradnje. Evo kratkog
pregleda procesa izgradnje:
- Priprema
tla – Odabire se
odgovarajuće tlo koje sadrži dovoljno gline i pijeska za čvrstoću. Po potrebi
se dodaju stabilizatori poput kreča ili cementa.
- Postavljanje
oplate – Drvena ili
metalna oplata koristi se za oblikovanje zidova. Oplate se postavljaju u
sekcijama i služe kao kalup za nabijanje zemlje.
- Nabijanje
zemlje – Zemlja se nanosi
sloj po sloj (obično 10–15 cm) i zatim se ručno ili mehanički nabija dok ne
postane čvrsta i kompaktna.
- Sušenje
i očvršćavanje –
Zidovi se ostavljaju da se prirodno osuše, što može trajati nekoliko tjedana.
Tijekom ovog perioda postižu svoju punu čvrstoću.
- Izgradnja
krova i završni radovi –
Nakon što su zidovi suhi i stabilni, postavlja se krov, a zidovi se mogu
zaštititi slojem vapnene žbuke ili prirodnih premaza radi dodatne otpornosti na
vremenske uvjete.
nacifrati se –
urediti se, dotjerati se
nacvrcati
se - opiti se, dovesti se u stanje
alkoholiziranosti; biti pod gasom
naćuliti
- usmjeriti uši u pravcu da bi se nešto bolje čulo
naćva
- drveno korito za miješenje brašna odnosno kruha
 |
| načva |
nadnica - plaća, novac koji se dogovori za jedan dan rada.
nadomiriti
- dodati onoliko koliko nedostaje, dopuniti razliku
nadrljati
- nadrapati, stradati
na
eks - ispiti u jednom gutljaju, dahu, nadušak
nafajtati
- nakvasiti rublje prije peglanja
nafrakati
se - najesti se (pilići se nafrakaju smjese,
itd.)
nafta
- nafta je na poljima Đeletovci-Ilača u istočnoj Slavoniji prvi
put je pronađena 1970. godine. Ovo područje postalo je jedno od najznačajnijih
naftnih polja u Hrvatskoj, a eksploatacija je započela ubrzo nakon otkrića.
Tijekom Domovinskog rata, polje je bilo pod okupacijom i korišteno za ilegalnu
eksploataciju nafte, ali je nakon rata vraćeno pod kontrolu hrvatskih vlasti i
INA-e.
nagariti
- pritisnuti, stisnuti do kraja (papučicu ubrzanja u vozilu i sl.)
nagraisati
- loše se provesti, nastradati, imati neku štetu
Nakić
- izumrlo ilačko prezime
naksutra
- dan poslije prekosutra, za tri dana, opr. nakjučer
najero
- nakrivo
nakantati
- istući nekog
nakarada
- grozno obučen, ružan, izobličen
nakarikati
- nadodati na nešto, uglaviti nešto
naladiti
se - prehladiti se
nalokan
- pijan
naljoskati
se - napiti se, opiti
namiriti
- nahraniti (stoku na primjer)
napoj
- hrana za svinje ili goveda; spirine, splačine
napolica
- djeljenje prinosa sa njive napola, između vlasnika i obrađivača
njive, oblik davanja u zakup, obrade zemljišta ili ubiranja ljetine, plodova
napreskokce
- bez reda, bez sustava, nesustavno, s preskakanjima
naprstak
- navlaka za vrh prsta od tvrdoga materijala, služi da se
potiskuje igla pri šivanju; napršnjak
 |
| naprstak |
napundrati
- posuti, naprašiti puderom
naramak
- naručje,mjera za količinu koja može stati u naručje
narodna nošnja - Za muškarce: Na glavama imaju crne plišane šešire. Na tijelu imaju: Košulja koja je od domaćeg platna, na prsima je ukrašena ručnim radom, od vrata do pojasa sitnim rasplitom. Košulja je na dolnjem dijelu izrađena isto sitnim rasplitom. Gaće isto su od domaćeg platna kao i košulja bijele boje Gaće isto na dolnjen dijelu izrađene su sa sitnim rasplitom. Na gornjem dijelu imaju imaju posebno crni prsluk crne boje koji je prošaran crvenom i bijelom svilom. Oko pasa opasani su sa tkanicom – trobojnicom, domaće izrade, otkano u boji: crveno, bijelo i plavo, o kojoj tkanici vise po šest gombica od vune izšarane raznovrsnim bojama. Na nogama imaju bijele vunene čarape izrađene od domaće vune, a obuća su opanci kožni, zvani opančići. Djevojke na glavama imaju pletenicu od kose (perika), bijeli vijenac izrađen od voska koji se stavlja preko glave. Na tijelu imaju na gornjem dijelu bijeli oplećak, koji ima šlingovane rukave. Preko oplećka imaju marame crvene boje, takozvane pranđare. Na donjem dijelu imaju skute bijele domaće izrade, koji su na donjem dijelu izrađeni šlingom i to obično oblače po troje skute, a gornji skuti su vezenka izrađena svilom razne boje u cvijetnim motivima, a između cvijetnih motiva posuto šljokicama. Oko pasa imaju pojas crvene boje izvezen sa srebrnim nitima. Naprijed imaju kecelje od svile crvene boje, takozvani zapreg. na nogama imaju bijele čarape pletene od konca, a obuća su opanci kožni, zvani opančići. Snaše imaju sve isto kao i djevojke, samo na glavi imaju drugačije: zavoj zvani zlatara preko glave, a na prednjem dijelu imaju krila, po domaćem zvani krajevi. I zlatara i krajevi vezeni su sa srebrnim nitima.
 |
| Anka Bubalović (lijevo) i Ankica Peulić (desno) u ženskoj narodnoj nošnji |
nasad
- određena količina jaja sa kvočkom, purom, guskom, itd.
naškrabati
- loše napisati
natakariti
- postaviti nešto sto ne odgovara
natašte
- na prazan stomak
natenane
- polako, bez žurbe, potanko
natikača
- obuća otvorene pete, koja se samo natakne na stopalo
natkaslić - (njemački
jezik: Nachtkastl) - noćni ormarić,
nahtkasl, natkasna.
 |
| natkaslić |
natraške
- unazad
naum
- namjera
navazdan
- neprestano, stalno ili po sav dan, po cijeli dan
naviksati
- namazati kremom za cipele
navilak
- onoliko sijena koliko se može pokupiti na jedne vile
nazime
- najveća svinja u čoporu koja se ostavlja za
zimu. Energično se hrani da postigne zadovoljavajuću masu (+150 kg), zatim se
kolje.
nazuti
- navući čarapu ili obuću na nogu; obuti
Neller
- izumrlo prezime ilačkih Nijemaca
Neller,
Florian - rođen u Ilači, 12 prosinca 1928. godine.
Umro je 11. svibnja 2019. godine u Grazu (Austrija). Za Ilaču i ilačane ostati
će upamćen kao autor knjige: “Illatsch(a) Der syrmische Wallfahrtsort”,
iz 1987. godine.
 |
| Florian Neller (1928-2019) |
nena
- starija sestra
nestašice
- U Jugoslaviji 1980-ih godina dolazi do ozbiljnih ekonomskih problema,
uključujući nestašice osnovnih potrepština poput struje, deterdženta, kave i
benzina. Ove nestašice bile su rezultat kombinacije vanjskog duga, lošeg
gospodarskog upravljanja i inflacije.
- Struja: U pokušaju štednje energije, često su uvedene restrikcije
struje, osobito tijekom zimskih mjeseci. Struja bi se isključivala po
nekoliko sati dnevno, a građani su morali prilagoditi život takvim
uvjetima.
- Deterdžent: Nestašice deterdženta bile su česte, pa su se građani
snalazili zamjenama poput sapuna ili improviziranih sredstava za pranje
rublja. Redovi za kupnju deterdženta bili su dugi, a proizvodi su se brzo
rasprodavali.
- Kava: Kava je bila luksuzni proizvod jer je bila uvozna, a država
nije imala dovoljno deviza za njen uvoz. Zbog toga su ljudi često pili
zamjene poput Divke (cikorije) ili se kava nabavljala na crnom tržištu.
članak u Vinkovačkim Novostima o nestašicama 1983. godine - Benzin: Zbog naftne krize i ekonomskih problema uvedene su
restrikcije na potrošnju benzina. Postojale su tzv. "par-nepar"
vožnje – automobili s neparnim i parnim registracijskim oznakama smjeli su
se voziti samo određenim danima. Također, bilo je ograničeno koliko se
goriva može natočiti.
bonovi za gorivo
Ove nestašice bile su jedan od pokazatelja
dublje ekonomske krize koja je zahvatila Jugoslaviju pred kraj njenog
postojanja.
nevrijeme - najpoznatije nevrijeme u selu je bilo ono 19.7. i 21.7. 2023. godine, kada smo skoro svi postradali. Više o tome pogledajte OVDJE, OVDJE i OVDJE. Nevremena je bilo uvijek. Jedno je bilo 1974. godine (pogledajte OVDJE), ali ne tom snagom i intenzitetom kao posljednjih godina. Inače, kao uspomena na neko davno nevrijeme, naši stari su se zavjetovali da 24. lipnja neće raditi (Zavjetni dan u selu). Koliko se to poštuje, znamo i sami.
Nikolić
- izumrlo ilačko prezime
Nijemci (narod) - Nijemci su se počeli doseljavati u selo Ilaču od 1864. godine, pridružujući se većinskom hrvatskom stanovništvu. Većina doseljenika bili su poljoprivrednici, radnici i obrtnici, a dolazili su iz različitih područja, uključujući Bačku Palanku, Parabuć, Bačko Novo Selo, Aljmaš, Futog, Čonoplju i Tovarnik. Prema popisu stanovništva iz 1931. godine, u Ilači je živjelo 463 Nijemaca.
Nijemci su aktivno sudjelovali u razvoju sela. Godine 1938., župno vijeće, u kojem su sudjelovali i Nijemci poput Floriana Nellera i Josefa Mayera, odlučilo je sagraditi župni dvor, koji je dovršen 1941. godine. Također, 1928. godine osnovan je nogometni klub, a među prvim igračima bili su Johann i Franz Jungert.
Nakon završetka Drugog svjetskog rata, mnogi Nijemci iz Ilače suočili su se s represijama i deportacijama. Partizanske vlasti osnovale su logor Krndija za folksdojčere, gdje su neki od njih izgubili živote, uključujući Franza i Katharinu Duhatschek, Magdalenu i Nikolausa Jungerta te Franzisku Kessler. Više o tome pogledajte OVDJE
Nizozemska - Ton van Bree i Tineke Sta su najpoznatiji Nizozemci koji su tada u Ilači pomagali nakon rata. Dva su puta vodili djecu iz Ilače u Nizozemsku u kamp po tri tjedna.
 |
| ilačka djeca u Nizozemskoj 2007. godine |
nogare
- stalak za rezanje drva
Nogometni klub "Sremac" - osnovan davne 1922. godine. pod imenom Hajduk. Prvu loptu u selo donio je Mato Matošević, koji je postao i prvi predsjednik kluba. Među osnivačima su bili Sebastijan Bruner, Antun Lukić, Marko Lukačić i Đuro Bruner, koji je bio i nogometni sudac. Klub je kasnije mijenjao ime u Oluja, zatim Croatia, da bi oko 1946. godine dobio današnji naziv Sremac. Devedesetih godina prošlog stoljeća, klub je promijenio ime u Graničar, ali se kasnije vratio starom nazivu Sremac. Danas, NK Sremac Ilača natječe se u 2. Županijskoj nogometnoj ligi . Više o Sremcu, pogledajte OVDJE
noklica
- vrsta kuglica od tijesta, trganac
nokšir
- (njemački jezik: Nachtgeschirr) - noćna
posuda, kahlica
numera
- (latinski jezik: numerus) - kuća i
okućnica, gradilište
Nussbrücker - izumrlo prezime ilačkih
njemaca
Nema komentara:
Objavi komentar