Na stranici Acta Croatica, nalaze se podaci o našem
selu, te porijeklu i rasprostranjenosti ilačkih prezimena.
Originalan link na stranicu možete pogledati OVDJE.
Raznim metodama sam tražio sadašnja ilačka prezimena i
pomalo sam iznenađen kako baš i nemamo neku raznovrsnost prezimena. Mnogih se
izumrlih prezimena i sam sjećam: Bertić, Popić, Grigić, Hajmburger, Kratofil,
Hornung, Sabljić, Bernhardt, Branković, Beuk, Žebić, Pavelić, Tadijanović, koja
su bila samo u mome dijelu Radićeve ulice. Ne spominjem ostatak sela. Neki
potomci tih obitelji su i dalje živi, ali su se ženska djeca udala i promjenila
prezime ili su odselili iz sela. Neki su jednostavno izumrli. Nažalost, takva
sudbina čeka još podosta trenutno postojećih prezimena, budući da imamo samo
jednoga nositelja, koji je starije dobi. Međutim, pojavila su se i neka nova
prezimena u selu koja ovdje navodim i daju nadu u budućnost.
Ako sam neko prezime preskočio, nije bilo namjerno,
nego ga se nisam sjetio. Uvijek ga mogu dodati, slobodno mi spomenite ili
ispravite neke podatke iz ove teme.
ILAČA
Ilača se nalazi u općini
Tovarnik, u Vukovarsko-srijemskoj županiji na 90 metara nadmorske visine i
prostire se na površini od 31,92 km². Prema popisu iz 2011. godine, u Ilači
živi 857 stanovnika. Stanovništvo je uglavnom hrvatsko (98%). Okolna naselja:
Banovci, Bokšić, Vinkovački Banovci, Tovarnik, Tompojevci, Đeletovci, Nijemci,
Čakovci, Lovas i Mikluševci.
Prezimena:
ASIĆ
Asići u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz Gospića. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Gospiću i Zagrebu.
U Hrvatskoj danas živi oko
210 Asića u 90 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
220, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 15 gradova i 19 manjih naselja, najviše u Gospiću (55),
Ličkom Novom (30), Zagrebu (25), Dubrovniku (15), te u Samoboru (10).
Prezime Asić (uključujući:
Asici, Asic, Asich, Ashick, Asick, Asichin, Ashicha, Assick, Asichev i Asichah)
prisutno je u 42 države širom svijeta. "Asick" nosi manji broj osoba
u Americi, manji broj u Saudijskoj Arabiji, te manji broj osoba u Jordanu.
"Assick" nosi nekoliko osoba u Americi. "Hasic" nosi oko
600 osoba u Njemačkoj, približno 400 u Americi, te oko 100 osoba u Švicarskoj.
BAČIĆ
Bačići u Hrvatskoj gotovo
su u potpunosti Hrvati, većim dijelom s otoka Korčule, a prema nekim izvorima
iz okolice Subotice i Sombora. Vrlo rijetko su i Srbi. U prošlom stoljeću
relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima
Drnišu i Zadru. U Drinovcima u Gradu Drnišu svaki drugi stanovnik prezivao se
Bačić.
U Hrvatskoj danas živi oko
2800 Bačića u 1200 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
2400, pa se njihov broj povećao za 10 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 81 gradu i 189 manjih naselja, najviše u Zagrebu (330),
Blatu na otoku Korčuli (210), Rijeci (210), Splitu (185), te u Zadru (185).
Najmanje 79 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Australiju (27), Njemačku (22),
Ameriku (14), Kanadu (6), Francusku (4), Nizozemsku (2), Švedsku (1), Brazil
(1), Norvešku (1), te u Švicarsku (1).
Prezime Bačić
(uključujući: Bacic, Bacich, Bachich, Backic, Batschi, Baccich, Bacsick,
Bachick, Bachic i Bahcic) prisutno je u 54 države širom svijeta. Prezime
"Bacic" nosi oko 3000 osoba u Brazilu, približno 1000 u Australiji,
te oko 800 osoba u Americi. "Bacich" nosi oko 300 osoba u Americi,
približno 100 u Australiji, te oko 90 osoba u Brazilu. "Bachich" nosi
oko 200 osoba u Siriji, približno 100 u Americi, te manji broj osoba u Maroku.
Prezime Bačić je nastalo
preko rumunjskog oblika “baciu”, “baci”,što znači: glavni, obično stariji
pastir. Imenica je poznata u svim balkanskim jezicima. Kod nas su potvrđene
varijante: bač, bača, bačina, itd, od
kojih su prezimena BAČ, BAČA, BAČAC, BAČAJ, BAČAK, BAČANI, BAČINA, BAČKO,
BAČIĆ.
BALIĆ
Balići u Hrvatskoj gotovo
su u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz okolice Solina. Prema nekim izvorima
su iz Bune kraj Mostara, a vrlo su rijetko Bošnjaci (iz Bosanske Krajine) te
Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u gradovima Splitu i Zagrebu. U Katunima u okolici Omiša
svaki šesti stanovnik prezivao se Balić.
U Hrvatskoj danas živi oko
2000 Balića u 810 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
1700, pa se njihov broj povećao za 20 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 70 gradova i 139 manjih naselja, najviše u Splitu
(390), Dugopolju u okolici Solina (315), Zagrebu (260), Osijeku (90), te u
Solinu (65).
Najmanje 28 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (13), Veliku Britaniju (3),
Australiju (3), Kanadu (2), Švedsku (2), Ameriku (2), Austriju (1), Nizozemsku
(1), te u Argentinu (1).
Prezime Balić
(uključujući: Balic, Balich, Balici, Balicha, Balick, Balicz, Balics, Balitsch,
Balichi i Ballic) prisutno je u 55 država širom svijeta. Prezime
"Balic" nosi oko 1000 osoba u Turskoj, približno 600 u Njemačkoj, te
oko 500 osoba u Americi. "Balich" nosi oko 400 osoba u Americi,
približno 300 u Ukrajini, te oko 70 osoba u Rusiji. "Balitsch" nosi
nekoliko osoba u Americi.
Prezime Balić se spominje
u popisu ilačana 1736. godine.
BALIČEVIĆ
Baličevići u Hrvatskoj su
Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Iloka. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Đakovu i u okolici
Iloka.
U Hrvatskoj danas živi oko
130 Baličevića u 60 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
160, pa se njihov broj smanjio za 20 posto.
Prisutni su u deset
hrvatskih županija, u 13 grada i deset manjih naselja, najviše u Ilači u
okolici Iloka (35), Đakovu (35), Zagrebu (15), Slavonskom Brodu (15), te u
Donjim Andrijevcima u okolici Đakova (10).
Prezime Baličević prisutno
je u 6 država na dva kontinenta.
Prezime Baličević se
spominje u popisu ilačana 1736. godine.
BASARIĆ
Basarići u Hrvatskoj
pretežito su Hrvati, većim dijelom iz Lepoglave, a često su i Srbi. U prošlom
stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u
gradovima Gospiću i Zagrebu. U Velikom Bilaču u okolici Pleternice svaki osmi
stanovnik prezivao se Basarić.
U Hrvatskoj danas živi oko
240 Basarića u 120 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
580, pa se njihov broj višestruko smanjio.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 24 grada i 35 manjih naselja, najviše u Zagrebu (40),
Osijeku (15), Lepoglavi (15), Splitu (10), te u Novoj Gradiški (10).
Najmanje sedam obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Kanadu (2), Njemačku (1), Ameriku
(1), Francusku (1), Švicarsku (1), te u Australiju (1).
Prezime Basarić
(uključujući: Basaric, Basarich i Başarici) prisutno je u 17 država na četiri
kontinenta. Prezime "Basaric" nosi oko 50 osoba u Hondurasu, manji
broj u Americi, te manji broj osoba u Njemačkoj, manji broj osoba u Italiji.
"Basarich" nosi oko 100 osoba u Americi.
BENCEK
Benceki u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz Lepoglave. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih
stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Lepoglavi i Zagrebu. U
Bednjici u Gradu Lepoglavi svaki osmi stanovnik prezivao se Bencek.
U Hrvatskoj danas živi oko
340 Benceka u 130 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
270, pa se njihov broj povećao za 20 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 24 grada i 60 manjih naselja, najviše u Zagrebu (25),
Bednjici (25), Bedencu (20), Ivancu (20), te u Koprivnici (15).
Najmanje pet obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (3), Švicarsku (1), te u
Ameriku (1).
Prezime Bencek
(uključujući: Benchekh, Bencheci, Benchek, Bencheck, Bencec i Benzek) prisutno
je u 20 država na četiri kontinenta. "Benchek" nosi manji broj osoba
u Americi i manji broj u Maroku. "Bencheck" nosi manji broj osoba u
Americi.
U osnovi je ovoga
prezimena svetačko ime Benedictus, latinskog
porijekla, a znači “blagoslovljen”. Od ovoga imena, stvorena su prezimena:
BENČEK, BENCEK, BENČEC, BENČAK, BENČAN
BENIĆ
Benići u Hrvatskoj su
Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Nove Gradiške, a prema nekim izvorima iz
Golubinca u Popovom polju. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih
stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Rijeci i u Srednjoj Bosni
(područje Kaknja). U Grganjici u Gradu Dugoj Resi gotovo svaki stanovnik
prezivao se Benić.
U Hrvatskoj danas živi oko
1700 Benića u 700 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
1600, pa se njihov broj povećao za 10 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 62 grada i 143 manja naselja, najviše u Zagrebu (170),
Davoru u okolici Nove Gradiške (90), Rijeci (90), Karlovcu (70), te u
Slavonskom Brodu (70).
Najmanje 47 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Australiju (17), Ameriku (9),
Njemačku (6), Kanadu (5), Francusku (3), Austriju (2), Južnoafričku Republiku
(1), Švicarsku (1), Argentinu (1), Švedsku (1), te u Španjolsku (1).
Prezime Benić
(uključujući: Benic, Benich, Bennici, Bennick, Benick, Bennich, Beniche,
Bennic, Benichi i Beniec) prisutno je u 46 država širom svijeta. Prezime
"Benic" nosi oko 300 osoba u Americi, približno 200 u Australiji, te
oko 200 osoba u Kanadi. "Benich" nosi oko 300 osoba u Americi,
približno 50 u Argentini, te manji broj osoba u Maroku. "Benick" nosi
oko 300 osoba u Americi, manji broj u Tajlandu, te manji broj osoba u
Njemačkoj.
Benići su doselili 1952.
godine iz Davora kod Nove Gradiške.
BEŠLIĆ
Bešlići u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz Hercegovine. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Hercegovini (područje
Posušja) i u Gradu Splitu. U naseljima Zagorje i Rastovača u Hercegovini svaki
četvrti stanovnik prezivao se Bešlić.
U Hrvatskoj danas živi oko
1600 Bešlića u 600 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
690, pa se njihov broj više nego udvostručio.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 56 gradova i 141 manjem naselju, najviše u Zagrebu
(250), Splitu (200), Sesvetama (85), Sinju (60), te u Podstrani u okolici
Solina (55).
Najmanje 20 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (13), Austriju (2), Ameriku
(2), Australiju (2), te u Veliku Britaniju (1).
Prezime Bešlić
(uključujući: Beslic, Besslich, Beslich i Beshlich) prisutno je u 23 države
širom svijeta. Prezime "Beslic" nosi oko 400 osoba u Njemačkoj,
približno 300 u Americi, te oko 100 osoba u Francuskoj.
BLAŠKOVIĆ
Blaškovići u Hrvatskoj
gotovo su u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Labina, a prema nekim
izvorima iz Mihovljana u Hrvatskom zagorju. Vrlo su rijetko Srbi te Talijani
(iz Pule). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u gradovima Ogulinu i Puli. U Kršikli u Gradu Pazinu svaki
treći stanovnik prezivao se Blašković.
U Hrvatskoj danas živi oko
1300 Blaškovića u 550 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 1300, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 69 gradova i 127 manjih naselja, najviše u Ogulinu
(200), Zagrebu (125), Puli (110), Rijeci (60), te u Labinu (55).
Najmanje 49 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Ameriku (24), Australiju (6),
Argentinu (5), Njemačku (4), Francusku (4), Kanadu (2), Švicarsku (2), Boliviju
(1), te u Švedsku (1).
Prezime Blašković (uključujući: Blaskovic, Blaskovich, Blaskovics, Blascovich, Blashkovich i Blaskowicz) prisutno je u 27 država širom svijeta. Prezime "Blaskovic" nosi oko 700 osoba u Slovačkoj, približno 400 u Njemačkoj, te oko 200 osoba u Americi. "Blaskovich" nosi oko 400 osoba u Americi, manji broj u Argentini, te manji broj osoba u Kanadi. "Blaskowicz" nosi nekoliko osoba u Americi.
11.02.1795. prvi spomen prezimena Blašković u matičnim knjigama. Vjenčanje Ivana Blašković, sina pokojnoga Andrije sa Anom Rach, kćeri pokojnoga Gašpara.
BLAŽIĆ
Blažići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Čakovca, a vrlo su rijetko i
Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u gradovima Rijeci i Zagrebu.
U Hrvatskoj danas živi oko
720 Blažića u 320 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
1200, pa se njihov broj smanjio za 40 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 38 gradova i 68 manjih naselja, najviše u Zagrebu (155),
Rijeci (90), Hršćevanima u okolici Imotskog (40), Zaprešiću (35), te u Davoru u
okolici Nove Gradiške (30).
Najmanje 39 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Ameriku (15), Njemačku (5),
Argentinu (4), Australiju (4), Veliku Britaniju (3), Francusku (2), Švedsku
(2), Švicarsku (1), Venezuelu (1), Čile (1), te u Austriju (1).
Prezime Blažić
(uključujući: Blazic, Blazich i Blazick) prisutno je u 8 država na tri
kontinenta. Prezime "Blazic" nosi oko 200 osoba u Americi, približno
60 u Austriji, te manji broj osoba u Češkoj. "Blazich" nosi oko 100
osoba u Americi, manji broj u Južnoj Koreji, te manji broj osoba u Italiji.
"Blazick" nosi oko 200 osoba u Americi.
BRLIĆ
Prezime Brlić u Hrvatskoj
nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Nove Gradiške. U prošlom stoljeću
relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici
Nove Gradiške i u Gradu Zagrebu.
U Hrvatskoj danas živi oko
540 Brlića u 200 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
460, pa se njihov broj povećao za 20 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 27 gradova i 44 manja naselja, najviše u Davoru u okolici
Nove Gradiške (125), Zagrebu (100), Sisku (40), Bednji u okolici Lepoglave
(25), te u Desnoj Martinskoj Vesi u okolici Siska (25).
Prezime Brlić
(uključujući: Brlic, Berlic, Berlich, Berlick i Berlicz) prisutno je u 18
država širom svijeta. "Berlic" nosi manji broj osoba u Australiji i
manji broj u Americi. "Berlicz" nosi nekoliko osoba u Americi.
"Berlick" nosi manji broj osoba u Americi i manji broj u Danskoj.
Obitelj Brlić, doselila je
u Ilaču 1954. godine iz Davora kod Nove Gradiške.
BRUNER
Bruneri u Hrvatskoj
velikom su većinom Hrvati (iz okolice Iloka), a bitno manje i Srbi. U prošlom
stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u
okolici Iloka i u Gradu Donjem Miholjcu.
U Hrvatskoj danas živi oko
30 Brunera u 12 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
30, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u četiri
hrvatske županije, tri grada i četiri manja naselja, najviše u Ilači u okolici
Iloka (10), Veri u okolici Vukovara (<10), Zagrebu (<5), Vinkovcima
(<5), te u Gornjem Stupniku u okolici Samobora (<5).
Prezime Bruner
(uključujući: Brunner, Bruener, Brünner, Bruhner i Bruneer) prisutno je u 92
države širom svijeta. Prezime "Bruner" nosi oko 40000 osoba u
Americi, približno 2000 u Njemačkoj, te oko 1000 osoba u Brazilu.
"Bruener" nosi oko 100 osoba u Americi, manji broj u Njemačkoj, te
manji broj osoba u Dominikanskoj Republici. "Brunner" nosi oko 50000
osoba u Njemačkoj, približno 40000 u Americi, te oko 10000 osoba u Austriji.
Bruneri su 1860-ih godina
doselili iz Parabuća u Vojvodini.
BUBALOVIĆ
Bubalovići u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske Posavine. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u bosanskoj Posavini
(područje Gradačca) i u Gradu Osijeku.
U Hrvatskoj danas živi oko
80 Bubalovića u 30 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
40, pa se njihov broj udvostručio.
Prisutni su u šest hrvatskih
županija, u jedanaest gradova i deset manjih naselja, najviše u Zagrebu (15),
Županji (10), u Gradištu (10) i Cerni (<10) u okolici Županje, te u Ilači u
okolici Iloka (<10).
Prezime Bubalović prisutno
je u ovom obliku samo u Hrvatskoj.
06.01.1752. prvi spomen prezimena Bubalović u matičnim knjigama Ilače. Rodio se Gašpar Bubalović, sin Mateja i Marije. Kum je bio Josip Čurčinac.
BUDINSKI
Prezime Budinski u pravilu
u Hrvatskoj nose Hrvati, najvećim dijelom iz Novog Marofa, a rijetko i Rusini.
U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u gradovima Zagrebu i Novom Marofu.
U Hrvatskoj danas živi oko
210 Budinskih u 80 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
210, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 16 gradova i 27 manjih naselja, najviše u Zagrebu (45),
Kamenoj Gorici (30), Karlovcu (15), Oborovu u okolici Dugog Sela (15), te u
Ilači u okolici Iloka (<10).
Prezime Budinski
(uključujući: Budinsky, Budinszky, Budinschi, Budynski i Budynsky) prisutno je
u 24 države širom svijeta. Prezime "Budinski" nosi oko 100 osoba u
Kanadi, približno 80 u Americi, te manji broj osoba u Brazilu.
"Budinsky" nosi oko 1000 osoba u Slovačkoj, približno 1000 u Češkoj,
te oko 400 osoba u Americi. "Budynski" nosi manji broj osoba u
Kanadi, manji broj osoba u Americi, te manji broj osoba u Poljskoj.
BURGER
Burgeri u Hrvatskoj u su
najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Iloka, a u manjem broju su i
Nijemci (također iz okolice Iloka). U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Osijeku.
U Hrvatskoj danas živi oko
130 Burgera u 60 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
110, pa se njihov broj povećao za 20 posto.
Prisutni su u osam
hrvatskih županija, u devet gradova i 19 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(45), Splitu (15), Osijeku (10), Dalju u okolici Vinkovaca (<10), te u
Sesvetama (<10).
Prezime Burger
(uključujući: Buerger, Burgher, Bürger i Burgherr) prisutno je u 121 državi
širom svijeta. Prezime "Burger" nosi oko 100000 osoba u Južnoafričkoj
Republikoj, približno 30000 u Njemačkoj, te oko 30000 osoba u Americi.
"Buerger" nosi oko 2000 osoba u Njemačkoj, približno 2000 u Americi,
te oko 600 osoba u Brazilu. "Burgher" nosi oko 1000 osoba u Americi,
približno 500 u Jamajki, te oko 200 osoba u Južnoafričkoj Republikoj.
BUTORAC
Prezime Butorac u
Hrvatskoj nose Hrvati, većim dijelom iz Novog Vinodolskog, a prema nekim
izvorima iz okolice Gospića. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih
stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Rijeci i Gospiću. U naseljima
Javorje i Krmpotske Vodice u Gradu Novom Vinodolskom svaki drugi stanovnik
prezivao se Butorac.
U Hrvatskoj danas živi oko
1100 Butoraca u 520 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 1100, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 52 grada i 95 manjih naselja, najviše u Zagrebu (220),
Rijeci (150), Novom Vinodolskom (110), Crikvenici (65), te u Gospiću (45).
Najmanje 23 obitelji s
ovima prezimenom iselile su iz Hrvatske u: Njemačku (9), Ameriku (5),
Australiju (4), Veliku Britaniju (1), Francusku (1), Meksiko (1), Švedsku (1),
te u Švicarsku (1).
Prezime Butorac prisutno
je u 19 država širom svijeta. Prezime "Butorac" nosi oko 600 osoba u
Americi, približno 200 u Njemačkoj, te oko 60 osoba u Kanadi.
CERJAN
Cerjani u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Ivanca. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zagrebu i u
okolici Ivanca.
U Hrvatskoj danas živi oko
240 Cerjana u 100 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
310, pa se njihov broj smanjio za 20 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 16 gradova i 32 manja naselja, najviše u Cerju Nebojse u
okolici Ivanca (45), Zagrebu (30), Gornjim Trpucima (15), te u Maruševcu (15) i
Biljevcu (15) u okolici Ivanca.
Najmanje jedna obitelj s
ovima prezimenom iselila je iz Hrvatske u Ameriku.
Prezime Cerjan
(uključujući: Ceryan, Cheryan, Cerian, Zerjan i Zeryan) prisutno je u 16 država
širom svijeta. Prezime "Cerjan" nosi oko 200 osoba u Americi i manji
broj u Australiji. "Ceryan" nosi oko 600 osoba u Turskoj, manji broj
u Ukrajini, te manji broj osoba u Americi. "Cheryan" nosi oko 80
osoba u Maleziji i manji broj u Americi.
CIPRIĆ
Ciprići u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Nove Gradiške. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Nove
Gradiške i u Gradu Novoj Gradiški.
U Hrvatskoj danas živi oko
370 Ciprića u 140 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
260, pa se njihov broj povećao za 40 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 18 gradova i 28 manjih naselja, najviše u Davoru u
okolici Nove Gradiške (145), Zagrebu (55), Slavonskom Brodu (20), Novoj
Gradiški (20), te u Cerniku u okolici Nove Gradiške (15).
Prezime Ciprić
(uključujući: Cipric, Ciprich, Cyprich, Cyprych, Chiprich i Ciprick) prisutno
je u 12 država na tri kontinenta. "Ciprich" nosi oko 100 osoba u
Americi i manji broj u Češkoj. "Chiprich" nosi oko 60 osoba u Americi.
"Cyprych" nosi oko 200 osoba u Poljskoj i manji broj u Americi.
Ciprići su doselili iz
Davora kod Nove Gradiške.
ČENGIĆ
Čengići u Hrvatskoj gotovo
su u potpunosti Hrvati, najvećim dijelom iz Cazinske krajine (BiH), a rijetko
su i Bošnjaci (iz Pljevlje, Crna Gora). U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Cazinskoj Krajini, BiH
(područje Sanskog Mosta) i u Gradu Zagrebu. U Kruharima u Cazinskoj Krajini,
BiH svaki šesti stanovnik prezivao se Čengić.
U Hrvatskoj danas živi oko
420 Čengića u 170 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
210, pa se njihov broj udvostručio.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 34 grada i 39 manjih naselja, najviše u Zagrebu (95),
Vinkovcima (45), Gromačniku u okolici Slavonskog Broda (25), Bjelovaru (20), te
u Čepinu u okolici Osijeka (15).
Prezime Čengić prisutno je
u 21 državi na četiri kontinenta. Prezime "Cengic" nosi oko 300 osoba
u Turskoj, približno 200 u Americi, te oko 100 osoba u Švedskoj.
Čengići su doselili iz
okolice Knina poslije drugoga svjetskoga rata.
ČIČERIĆ
Čičerići u Hrvatskoj
gotovo su u potpunosti Hrvati (iz okolice Solina), a rijetko i Česi (iz Grada
Grubišnog Polja). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s
ovim prezimenom rođeno je u gradovima Splitu i Đakovu.
U Hrvatskoj danas živi oko
40 Čičerića u 15 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
10, pa se njihov broj višestruko povećao.
Prisutni su u pet
hrvatskih županija, četiri grada i pet manjih naselja, najviše u Podstrani u
okolici Solina (10), Splitu (10), Zagrebu (<10), Ilači u okolici Iloka
(<10), te u Solinu (<5).
Prezime Čičerić
(uključujući: Ciceric, Cicerich) prisutno je u tri države na dva kontinenta.
Prezime "Ciceric" nosi manji broj osoba u Americi.
"Cicerich" nosi nekoliko osoba u Americi.
ČURIĆ
Čurići u Hrvatskoj su
Hrvati, većim dijelom iz okolice Vinkovaca. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Srednjoj Bosni
(područje Gornjeg Vakufa) i u Gradu Đakovu.
U Hrvatskoj danas živi oko
170 Čurića u 70 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
160, pa se njihov broj povećao za 10 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 34 grada i 34 manja naselja, najviše u Đakovu (35),
Zagrebu (25), Nijemcima u okolici Vinkovaca (20), Strizivojni u okolici Đakova
(<10), te u Vinkovcima (<10).
Prezime Čurić
(uključujući: Curic, Curich, Churich, Curicho, Curici, Curiche, Ciuric, Curych
i Curick) prisutno je u 38 država širom svijeta. "Curich" nosi oko
100 osoba u Peruu, približno 60 u Americi, te manji broj osoba u Južnoafričkoj
Republikoj. "Churich" nosi oko 70 osoba u Americi i manji broj u
Argentini.
ČURČINAC
Čurčinci u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati (iz okolice Iloka), vrlo rijetko i Mađari (također iz
okolice Iloka), te Rusini (iz okolice Iloka). U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Iloka i u
Gradu Vinkovacima.
U Hrvatskoj danas živi oko
50 Čurčinaca u 15 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
30, pa se njihov broj povećao za 70 posto.
Prisutni su u četiri
hrvatske županije, četiri grada i tri manja naselja, najviše u Ilači (40) i
Tompojevcima (<10) u okolici Iloka, Karlovcu (<5), Turopolju (<5), te
u Zagrebu (<5).
Prezime Čurčinac prisutno
je u ovom obliku samo u Hrvatskoj.
07.10.1748. prvi spomen prezimena Čurčinac. Rodila se Katarina Čurčinac, kći Nikole i Ane. Kuma je bila Marta Ivić.
DASOVIĆ
Dasovići u Hrvatskoj su
Hrvati, većim dijelom iz okolice Gospića. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Otočcu.
U Novoselcima u okolici Hrvatske Kostajnice svaki treći stanovnik prezivao se
Dasović.
U Hrvatskoj danas živi oko
640 Dasovića u 260 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
770, pa se njihov broj smanjio za 20 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 39 gradova i 67 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(150), Otočcu (35), Brinju u okolici Senja (30), Slavonskom Brodu (30), te u
Perušiću u okolici Gospića (25).
Najmanje deset obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Ameriku (4), Njemačku (3), Kanadu
(2), te u Australiju (1).
Prezime Dasović
(uključujući: Dasovic, Dasovich, Dasovick i Dassovich) prisutno je u 15 država
širom svijeta. Prezime "Dasovic" nosi oko 100 osoba u Americi,
približno 100 u Kongu, te oko 50 osoba u Kanadi. "Dasovich" nosi oko
200 osoba u Americi i manji broj u Kanadi. "Dasovick" nosi manji broj
osoba u Americi.
DEVIĆ
Devići u Hrvatskoj
pretežito su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Zadra, a rijetko su i Srbi. U
prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u gradovima Zagrebu i Zadru. U Dučićima u Podrinju, BiH gotovo svaki
stanovnik prezivao se Dević.
U Hrvatskoj danas živi oko
940 Devića u 420 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
900, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 62 grada i 96 manjih naselja, najviše u Zagrebu (145),
Davoru u okolici Nove Gradiške (55), Splitu (55), Zadru (55), te u Rijeci (45).
Najmanje osam obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (3), Australiju (2),
Ameriku (2), te u Švicarsku (1).
Prezime Dević
(uključujući: Devich, Devic, Devichi, Devick, Devici, Deviche, Devics, Dewicz,
Dewic i Dewich) prisutno je u 39 država širom svijeta. Prezime
"Devic" nosi oko 300 osoba u Francuskoj, približno 90 u Americi, te
manji broj osoba u Indoneziji. "Devich" nosi oko 400 osoba u Americi,
približno 80 u Ukrajini, te oko 70 osoba u Argentini. "Dewich" nosi
nekoliko osoba u Americi.
Devići su doselili iz
Davora kod Nove Gradiške.
ĐAKULOVIĆ
Đakulovići u Hrvatskoj su
Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Knina i u Gradu
Zagrebu. U Erveniku u okolici Knina svaki trideseti stanovnik prezivao se
Đakulović.
U Hrvatskoj danas živi oko
80 Đakulovića u 30 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
40, pa se njihov broj udvostručio.
Prisutni su u deset
hrvatskih županija, u deset gradova i sedam manjih naselja, najviše u Zagrebu
(35), Kninu (<10), Splitu (<10), Čepinu u okolici Osijeka (<10), te u
Rijeci (<10).
Prezime Đakulović
(uključujući: Djakulovic, Dakulovic) prisutno je u pet država na dva
kontinenta.
ĐUKIĆ
Đukići u Hrvatskoj većinom
su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Vinkovaca, a često su i Srbi, te su vrlo
rijetko i Crnogorci. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika
s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Osijeku. U Brđanima u Gradu
Pleternici svaki drugi stanovnik prezivao se Đukić.
U Hrvatskoj danas živi oko
1700 Đukića u 790 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
1600, pa se njihov broj povećao za 0 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 74 grada i 191 manjem naselju, najviše u Zagrebu (275),
Osijeku (85), Rijeci (65), Vukovaru (55), te u Slavonskom Brodu (55).
Najmanje 28 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (11), Ameriku (4),
Australiju (3), Kanadu (3), Švedsku (2), Švicarsku (2), Austriju (1), Veliku
Britaniju (1), te u Francusku (1).
Prezime Đukić
(uključujući: Djukic, Dukic, Dukich, Duckic, Djukich, Gjukic, Ducic, Dyukich,
Gyukics i Dukitsch) prisutno je u 56 država širom svijeta. Prezime
"Djukic" nosi oko 1000 osoba u Njemačkoj, približno 600 u Americi, te
oko 500 osoba u Austriji. "Dukic" nosi oko 300 osoba u Americi,
približno 200 u Njemačkoj, te oko 80 osoba u Austriji. "Dukich" nosi
oko 200 osoba u Americi, manji broj u Rusiji, te manji broj osoba u Ukrajini.
FERINAC
Prezime Ferinac u
Hrvatskoj nose Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Iloka. U prošlom stoljeću
relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici
Iloka i u Gradu Vukovaru.
U Hrvatskoj danas živi oko
70 Ferinaca u 30 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
90, pa se njihov broj smanjio za 20 posto.
Prisutni su u četiri
hrvatske županije, u šest gradova i pet manjih naselja, najviše u Tovarniku u
okolici Iloka (45), Vukovaru (<10), Vinkovcima (<5), te u Ilači (<5) i
Čakovcima (<5) u okolici Iloka.
Prezime Ferinac prisutno
je u četiri države na tri kontinenta. Prezime "Ferinac" nosi manji
broj osoba u Australiji i manji broj u Americi.
01.09.1885. prvi spomen prezimena Ferinac u Ilači. Rodila se Manda Ferinac, kći Josipa i Ljubice Ambrušević. Kuma je bila Jozija Lukšić, supruga Bartola Vidaković. Manda je umrla u Tovarniku 17.01.1970.
FILIĆ
Filići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, najvećim dijelom iz Janjeva, Kosovo, a vrlo su rijetko i
Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u Janjevu, Kosovo i u okolici Iloka.
U Hrvatskoj danas živi oko
520 Filića u 170 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
290, pa se njihov broj povećao za 80 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 28 gradova i 33 manja naselja, najviše u Zagrebu (160),
Predavcu u okolici Bjelovara (45), Ilači u okolici Iloka (40), Voćinu u okolici
Slatine (25), te u Vukovaru (20).
Prezime Filić
(uključujući: Felici, Filic, Filich, Filici, Filiche, Filych, Philic, Filichi,
Fellick i Fillich) prisutno je u 55 država širom svijeta. Prezime
"Filic" nosi manji broj osoba u Rusiji, manji broj u Francuskoj, te
manji broj u Americi. "Philic" nosi nekoliko osoba u Americi.
"Fellick" nosi manji broj osoba u Americi.
21.09.1747. prvi spomen prezimena Filić u Ilači. Rodio se Luka, sin Antuna i Ane. Kum je bio Blaž Karalić.
FRUK
Prezime Fruk u Hrvatskoj
nose Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Krapine. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Krapini i
Zagrebu.
U Hrvatskoj danas živi oko
390 Frukova u 150 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
370, pa se njihov broj povećao za 10 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 22 grada i 40 manjih naselja, najviše u Zagrebu (65),
Krapini (25), u Orehovcu Radobojskom (25) i Strahinju Radobojskom (25) u
okolici Krapine, te u Vrbanji u okolici Županje (25).
Prezime Fruk (uključujući:
Frucht, Fruci, Fruck, Frucci, Feruk, Fruch, Feruck, Phruk i Frukh) prisutno je
u 41 državi širom svijeta. Prezime "Fruk" nosi oko 100 osoba u
Njemačkoj, manji broj u Americi, te manji broj osoba u Poljskoj, manji broj
osoba u Rusiji. "Feruck" nosi manji broj osoba u Americi.
"Fruci" nosi oko 800 osoba u Italiji, približno 300 u Americi, te oko
60 osoba u Njemačkoj, oko 60 osoba u Ugandi.
GELEMANOVIĆ
Gelemanovići u Hrvatskoj
su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Nove Gradiške. U prošlom stoljeću
relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici
Nove Gradiške i u Gradu Novoj Gradiški. U Davoru u okolici Nove Gradiške svaki
deseti stanovnik prezivao se Gelemanović.
U Hrvatskoj danas živi oko
340 Gelemanovića u 130 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 220, pa se njihov broj povećao za 50 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 17 gradova i 15 manjih naselja, najviše u Davoru u
okolici Nove Gradiške (250), Ilači u okolici Iloka (25), Novoj Gradiški (25),
Zagrebu (20), te u Slavonskom Brodu (10).
Prezime Gelemanović prisutno
je u četiri države na tri kontinenta.
Gelemanovići su doselili
iz Davora kod Nove Gradiške.
GLAVAŠ
Glavaši u Hrvatskoj gotovo
su u potpunosti Hrvati, većim dijelom iz Hercegovine, a vrlo su rijetko Srbi te
Bošnjaci. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u Srednjoj Bosni (područje Jajca) i u Hercegovini
(područje Gruda). U naseljima Gornji Bešpelj i Vrela u Srednjoj Bosni svaki
četvrti stanovnik prezivao se Glavaš.
U Hrvatskoj danas živi oko
2000 Glavaša u 860 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
960, pa se njihov broj udvostručio.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 78 gradova i 170 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(365), Osijeku (170), Slavonskom Brodu (125), Splitu (100), te u Puli (70).
Prezime Glavaš
(uključujući: Glavas, Glavash) prisutno je u 30 država širom svijeta. Prezime
"Glavas" nosi oko 800 osoba u Grčkoj, približno 600 u Americi, te oko
200 osoba u Austriji. "Glavash" nosi manji broj osoba u Americi.
GLUVAKOVIĆ
Gluvakovići u Hrvatskoj
većinom su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Vinkovaca, a često su i Srbi. U
prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u Gradu Vinkovacima i u okolici Vinkovaca.
U Hrvatskoj danas živi oko
70 Gluvakovića u 30 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 70, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u šest
hrvatskih županija, u šest gradova i devet manjih naselja, najviše u Vinkovcima
(15), u Ostrovu (10) i Nijemcima (<10) u okolici Vinkovaca, Zagrebu
(<10), te u Gunji u okolici Županje (<10).
Najmanje četiri obitelji s
ovima prezimenom iselile su iz Hrvatske u: Australiju (1), Austriju (1),
Njemačku (1), te u Ameriku (1).
Prezime Gluvaković
prisutno je u tri države.
05.03.1748. prvi spomen prezimena Gluvaković u Ilači. Rodio se Pavao, sin Mateja i Magdalene. Kum je bio Antun Maričić.
HAJOŠEVIĆ
Hajoševići u Hrvatskoj su
Hrvati (iz okolice Iloka). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih
stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Iloka i u Gradu Vinkovcima.
U Hrvatskoj danas živi oko
10 Hajoševića u samo šest domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 10, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u samo tri
hrvatska naselja i to u Ilači u okolici Iloka (15), Fažani (<5), te u
Marijancima u okolici Belišća (<5).
Prezime Hajošević prisutno
je u ovom obliku samo u Hrvatskoj.
Prezime Hajošević se
spominje u popisu ilačana 1736. godine.
HODAK
Hodaci u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Slunja. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Slunja i u
Gradu Zagrebu. U naseljima Čatrnja, Selište Drežničko i Drežnik Grad u okolici
Slunja svaki četvrti stanovnik prezivao se Hodak.
U Hrvatskoj danas živi oko
1900 Hodaka u 820 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
1400, pa se njihov broj povećao za 40 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 65 gradova i 172 manja naselja, najviše u Zagrebu
(350), Čatrnji u okolici Duge Rese (85), Sesvetama (70), Drežniku Gradu u
okolici Slunja (65), te u Smoljancu u okolici Otočca (55).
Prezime Hodak
(uključujući: Hodac, Hodack, Hodák, Hoodak, Hodach, Hoodack, Hodachok, Hodacs i
Hodacz) prisutno je u 33 države širom svijeta. Prezime "Hodak" nosi
oko 1000 osoba u Americi, približno 800 u Njemačkoj, te oko 300 osoba u Češkoj.
"Hodack" nosi oko 200 osoba u Americi. "Hoodak" nosi oko 70
osoba u Americi.
ISKRIĆ
Iskrići u Hrvatskoj su
Hrvati, većim dijelom iz okolice Gline. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Gline i u Gradu
Glini.
U Hrvatskoj danas živi oko
70 Iskrića u 40 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
110, pa se njihov broj smanjio za 40 posto.
Prisutni su u osam
hrvatskih županija, u 14 grada i dvanaest manjih naselja, najviše u Ilači u
okolici Iloka (20), Petrinji (<10), Velikoj Vranovini u okolici Gline
(<10), Sisku (<10), te u Topuskom u okolici Gline (<10).
Prezime Iskrić
(uključujući: Iskric, Iskrich i Iskrych) prisutno je u 10 država na četiri
kontinenta. Prezime "Iskric" nosi manji broj osoba u Americi i manji
broj u Kanadi.
28.06.1751. prvi spomen prezimena Iskrić. Rodila se Petra, kći Mateja i Lucije. Kuma je bila Marija Posavac.
JAKAB
Jakabovi u Hrvatskoj
velikom su većinom Hrvati (iz okolice Vinkovaca), bitno manje Mađari (iz
okolice Osijeka), te vrlo rijetko i Nijemci (iz Grada Vinkovaca). U prošlom
stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u
gradovima Đakovu i Vinkovacima.
U Hrvatskoj danas živi oko
60 Jakabova u 20 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
10, pa se njihov broj višestruko povećao.
Prisutni su u pet hrvatskih
županija, u šest gradova i šest manjih naselja, najviše u Rokovcima u okolici
Vinkovaca (15), Vinkovcima (10), Cerni u okolici Županje (<10), Selcima
Đakovačkim (<10), te u Zagrebu (<10).
Najmanje tri obitelji s
ovima prezimenom iselile su iz Hrvatske u: Ameriku (1), Australiju (1), te u
Njemačku (1).
Prezime Jakab
(uključujući: Iakab, Yakab, Jacab, Yacab, Yaqab, Jaakab, Jakabb i Jackab)
prisutno je u 45 država širom svijeta. Prezime "Jakab" nosi oko 9000
osoba u Mađarskoj, približno 3000 u Rumunjskoj, te oko 700 osoba u Americi.
"Yakab" nosi manji broj osoba u Americi i manji broj u Maleziji.
"Iakab" nosi oko 700 osoba u Rumunjskoj, približno 70 u Španjolskoj,
te manji broj osoba u Americi.
JAREDIĆ
Jaredići u Hrvatskoj
gotovo su u potpunosti Hrvati (iz okolice Slavonskog Broda), a vrlo rijetko i
Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u okolici Slavonskog Broda i u Gradu Slavonskom Brodu.
U Hrvatskoj danas živi oko
50 Jaredića u 20 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
60, pa se njihov broj smanjio za 10 posto.
Prisutni su u pet
hrvatskih županija, tri grada i pet manjih naselja, najviše u Oprisavcima (25)
i Poljancima (10) u okolici Slavonskog Broda, Starom Pračnom (<10), Diošu u
okolici Daruvara (<10), te u Kaštel Sućurcu (<5).
Prezime Jaredić
(uključujući: Jaredic, Yaredic i Yaredich) prisutno je u 9 država na dva
kontinenta.
JOSIĆ
Josići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, najvećim dijelom iz Bosanske Krajine, a vrlo su rijetko i
Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u Tuzlanskoj Regiji, BiH (područje Tuzle) i u Bosanskoj
Krajini (područje Prijedora). U Šurkovcu u Bosanskoj Krajini svaki peti
stanovnik prezivao se Josić.
U Hrvatskoj danas živi oko
890 Josića u 390 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
130, pa se njihov broj višestruko povećao.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 53 grada i 101 manjem naselju, najviše u Zagrebu (180),
Petrinji (40), Osijeku (35), Gunji u okolici Županje (30), te u Vinkovcima
(25).
Najmanje 18 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (7), Austriju (6),
Švicarsku (3), Ameriku (1), te u Kanadu (1).
Prezime Josić
(uključujući: Josic, Jossic, Yosick, Josich, Jossick, Yosich, Joshick, Iosic,
Josick i Jositsch) prisutno je u 28 država širom svijeta. Prezime
"Josic" nosi oko 200 osoba u Njemačkoj, približno 60 u Austriji, te
oko 60 osoba u Americi. "Josich" nosi manji broj osoba u Americi.
"Yosich" nosi manji broj osoba u Americi.
KARALIĆ
Karalići u Hrvatskoj
gotovo su u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Đakova, a rjeđe su i
Bošnjaci (iz bosanske Posavine) te Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Đakova i u okolici
Đakova.
U Hrvatskoj danas živi oko
320 Karalića u 130 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
210, pa se njihov broj povećao za 60 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 23 grada i 37 manjih naselja, najviše u Gorjanima u
okolici Đakova (35), Zagrebu (30), Starim Perkovcima u okolici Đakova (25),
Osijeku (25), te u Cerni u okolici Županje (20).
Prezime Karalić
(uključujući: Karalic, Karalich) prisutno je u 22 države širom svijeta. Prezime
"Karalic" nosi oko 300 osoba u Njemačkoj, približno 100 u Americi, te
oko 50 osoba u Danskoj.
Prezime Karalić se
spominje u popisu ilačana 1736. godine.
KATALENIĆ
Katalenići u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz Varaždinskih Toplica. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i
Varaždinskim Toplicama.
U Hrvatskoj danas živi oko
640 Katalenića u 250 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 620, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 38 gradova i 80 manjih naselja, najviše u Zagrebu (130),
Križevcima (40), Varaždinskim Toplicama (35), te u Ravninskom (20) i Gornjem
Jesenju (20) u okolici Krapine.
Prezime Katalenić
(uključujući: Katalenic, Katalenich i Kathalenic) prisutno je u 9 država na tri
kontinenta. Prezime "Katalenic" nosi manji broj osoba u Njemačkoj,
manji broj u Americi, te manji broj osoba u Kolumbiji. "Katalenich"
nosi manji broj osoba u Americi. "Kathalenic" nosi nekoliko osoba u
Americi.
KNEŽEVIĆ
Kneževići u Hrvatskoj
često su Hrvati, dobrim dijelom iz oko lice Zadra (Vinjerac, Kneževići), prema
nekim izvorima iz Like (okolica Ogulina) ili Hercegovi ne, a u manjem broju
mogu biti i Srbi te Crnogorci (iz Pljevlje, Crna Gora). U prošlom stoljeću
relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima
Zagrebu i Zadru. U Vinjercu u okolici Zadra svaki drugi stanovnik prezivao se
Knežević.
U Hrvatskoj danas živi oko
9800 Kneževića u 4200 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 7300, pa se njihov broj povećao za 30 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 113 grada i 734 manja naselja, najviše u Zagrebu
(1570), Zadru (510), Rijeci (465), Osijeku (285), te u Slavonskom Brodu (235).
Najmanje 138 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (48), Australiju (18),
Švicarsku (17), Austriju (16), Ameriku (13), Francusku (6), Kanadu (6), Veliku
Britaniju (5), Španjolsku (5), Nizozemsku (1), Čile (1), Švedsku (1), te u
Meksiko (1).
Prezime Knežević
(uključujući: Knezevic, Knezevich i Knezhevic) prisutno je u 19 država širom
svijeta. Prezime "Knezevic" nosi oko 800 osoba u Americi, približno
700 u Njemačkoj, te oko 200 osoba u Kanadi. "Knezevich" nosi oko 800
osoba u Americi, približno 100 u Ekvadoru, te oko 60 osoba u Kanadi.
KOLAREVIĆ
Kolarevići u Hrvatskoj
često su Hrvati, dobrim dijelom iz Srednje Bosne, a u manjem broju su i Srbi. U
prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u Srednjoj Bosni (područje Tešnja) i u Gradu Osijeku.
U Hrvatskoj danas živi oko
340 Kolarevića u 140 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 340, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 22 grada i 39 manjih naselja, najviše u Zagrebu (45),
Ilači u okolici Iloka (35), Osijeku (25), Sisku (20), te u Vinkovcima (15).
Prezime Kolarević
(uključujući: Kolarevic, Kolarevich) prisutno je u 16 država na tri kontinenta.
Prezime "Kolarevic" nosi manji broj osoba u Brazilu, manji broj osoba
u Rusiji, te manji broj osoba u Americi.
07.01.1749. prvi spomen prezimena Kolarević u Ilači. Rodio se Marjan, sin Andrije i Ane. Kum je bio Stjepan Baderović.
KRALJ
Prezime Kralj u Hrvatskoj
nose Hrvati, najvećim dijelom iz Zagreba, a prema nekim izvorima iz Martinščine
kraj Zlatara. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Varaždinu. U Gornjoj Konjščini u
okolici Zlatara svaki četvrti stanovnik prezivao se Kralj.
U Hrvatskoj danas živi oko
4200 Kralja u 1700 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
4400, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 88 gradova i 454 manja naselja, najviše u Zagrebu
(1030), Varaždinu (95), Dubrovniku (75), Karlovcu (70), te u Osijeku (60).
Najmanje 64 obitelji s
ovima prezimenom iselile su iz Hrvatske u: Njemačku (25), Ameriku (12),
Australiju (6), Švicarsku (5), Švedsku (3), Argentinu (3), Veliku Britaniju
(3), Austriju (2), Kanadu (2), Francusku (2), te u Španjolsku (1).
Prezime Kralj
(uključujući: Kraly, Krali, Kralli, Krallis, Keralli, Kheraly, Kerali, Keraly i
Krally) prisutno je u 57 država širom svijeta. Prezime "Kralj" nosi
oko 400 osoba u Njemačkoj, približno 300 u Argentini, te oko 300 osoba u
Americi. "Kraly" nosi oko 500 osoba u Americi, približno 90 u Egiptu,
te manji broj osoba u Kanadi. "Krally" nosi manji broj osoba u
Americi.
KRIŽAN
Križani u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, većim dijelom iz okolice Ludbrega (Veliki Bukovac), a vrlo
su rijetko i Mađari. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika
s ovim prezimenom rođeno je u Zapadnoj Bosni (područje Livna) i u Gradu Zagrebu.
U Ljubunčiću u Zapadnoj Bosni svaki deveti stanovnik prezivao se Križan.
U Hrvatskoj danas živi oko
910 Križana u 370 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
690, pa se njihov broj povećao za 30 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 50 gradova i 100 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(175), Splitu (75), Samarici u okolici Bjelovara (60), Sesvetama (50), te u
Dugopolju u okolici Solina (50).
Najmanje sedam obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Švicarsku (3), Njemačku (2),
Norvešku (1), te u Ameriku (1).
Prezime Križan
(uključujući: Krizan, Krizsán, Krizhan, Kryzhan, Kryzan, Krizsan i Charizan)
prisutno je u 36 država širom svijeta. Prezime "Krizan" nosi oko 6000
osoba u Slovačkoj, približno 3000 u Americi, te oko 1000 osoba u Češkoj.
"Krizsan" nosi manji broj osoba u Americi. "Kryzan" nosi
manji broj osoba u Poljskoj, manji broj u Češkoj, te manji broj osoba u
Americi.
KUVEŽDIĆ
Kuveždići u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Iloka. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Iloka i u Gradu
Vinkovacima.
U Hrvatskoj danas živi oko
120 Kuveždića u 40 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
70, pa se njihov broj povećao za 70 posto.
Prisutni su u sedam
hrvatskih županija, u deset gradova i četiri manja naselja, najviše u Ilači u
okolici Iloka (60), Vinkovcima (20), Zagrebu (15), Osijeku (<10), te u
Vukovaru (<10).
17.11.1771. prvi spomen prezimena Kuveždić u Ilači. "Preminuo u Gospodinu Pavao, sin Andrije Kuveždić iz Ilače, star 6 godina. Sahranjen na mjesnome groblju.
LADENLAJTER
Ladenlajteri u Hrvatskoj
su Hrvati (iz okolice Iloka). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih
stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Vinkovacima i u okolici
Vinkovaca.
U Hrvatskoj danas živi oko
10 Ladenlajtera u samo šest domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 10, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u samo tri
hrvatska naselja i to u Ilači u okolici Iloka (<10), Vinkovcima (<5), te
u Fuškulinu (<5).
Prezime Ladenlajter
prisutno je u ovom obliku samo u Hrvatskoj.
LAKIĆ
Lakići u Hrvatskoj podjednako
su Hrvati (podrijetlom iz Istočne Hercegovine) i Srbi te su vrlo rijetko i
Crnogorci. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u gradovima Benkovcu i Zadru. U Donjim Biljanama u Gradu
Benkovcu svaki peti stanovnik prezivao se Lakić.
U Hrvatskoj danas živi oko
700 Lakića u 330 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
770, pa se njihov broj smanjio za 10 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 50 gradova i 65 manjih naselja, najviše u Zagrebu (75),
Rijeci (65), Zadru (50), Dubrovniku (30), te u Mokošici (25).
Najmanje 16 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Australiju (6), Švicarsku (5),
Ameriku (2), Njemačku (2), te u Veliku Britaniju (1).
Prezime Lakić
(uključujući: Lakic, Lakich, Lachichi, Lakitsch, Lakics, Lachiche, Lacich,
Lachick, Lacic i Lakici) prisutno je u 52 države širom svijeta. Prezime
"Lakic" nosi oko 300 osoba u Americi, približno 300 u Austriji, te
oko 200 osoba u Australiji. "Lakich" nosi oko 100 osoba u Americi,
manji broj u Južnoj Koreji, te manji broj osoba u Kanadi. "Lakics"
nosi oko 200 osoba u Mađarskoj, manji broj u Americi, te manji broj osoba u
Kanadi.
Prezime Lakić se spominje
u popisu ilačana 1698. godine.
LEFAND
Lefandi u Hrvatskoj su
Hrvati (iz okolice Iloka). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih
stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Iloka.
U Hrvatskoj danas živi
svega nekoliko Lefanda u samo jednom domaćinstvu.
Prisutni su u samo dva
hrvatska naselja i to u Ilači u okolici Iloka (<5) i Čemernici Lonjskoj u
okolici Ivanić-Grada (<5).
Prezime Lefand prisutno je
u 10 država na četiri kontinenta. Prezime "Lefand" nosi manji broj
osoba u Indoneziji, manji broj u Izraelu, te manji broj osoba u Americi.
"Leffand" nosi manji broj osoba u Americi.
05.09.1821. prvi spomen prezimena Lepand u Ilači. Rodio se Matej, sin Đure i Magdalene Pastirović. Kum je bio Stjepan Marinović.
LUKAČIĆ
Lukačići u Hrvatskoj su
Hrvati, dobrim dijelom s otoka Pašmana. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i
Križevacima. U naseljima Ivanec Križevački i Poljana Križevačka u Gradu
Križevacima svaki deveti stanovnik prezivao se Lukačić.
U Hrvatskoj danas živi oko
870 Lukačića u 380 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
1000, pa se njihov broj smanjio za 20 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 46 gradova i 119 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(120), Karlovcu (65), Ivancu Križevačkom (40), Tkon na otoku Pašmanu (40), te u
Biogradu (35).
Najmanje 13 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (8), Francusku (1),
Švicarsku (1), Australiju (1), Kanadu (1), te u Ameriku (1).
Prezime Lukačić
(uključujući: Lukacic, Lucachick, Lukachick i Lukachich) prisutno je u 11
država na tri kontinenta. Prezime "Lukacic" nosi manji broj osoba u
Njemačkoj i manji broj u Americi. "Lukachick" nosi manji broj osoba u
Americi. "Lucachick" nosi oko 70 osoba u Americi.
24.08.1760. prvi spomen prezimena Lukačić u Ilači. Rodila se Magdalena, kći Martina i Uršule. Kum je bio Jakob Balić.
LUKŠIĆ
Lukšići u Hrvatskoj su
Hrvati, većim dijelom s otoka Brača. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Splitu.
U Kostanjevcu Podvrškom u Gradu Samoboru svaki četvrti stanovnik prezivao se
Lukšić.
U Hrvatskoj danas živi oko
1000 Lukšića u 450 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
1100, pa se njihov broj smanjio za 10 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 49 gradova i 107 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(115), Splitu (70), Sutivanu na otoku Braču (65), Rijeci (35), te u Puli (30).
Prezime Lukšić
(uključujući: Luksic, Luksich, Lukshic i Lucksich) prisutno je u 26 država
širom svijeta. Prezime "Luksic" nosi oko 800 osoba u Čileu, približno
800 u Boliviji, te oko 700 osoba u Americi. "Luksich" nosi oko 200
osoba u Americi, približno 80 u Južnoafričkoj Republikoj, te manji broj osoba u
Australiji. "Lucksich" nosi nekoliko osoba u Americi.
20.04.1765. prvi spomen prezimena Lukšić u Ilači. Rodila se Margarita, kći Mateja i Magdalene. Kuma je bila Lucija Stanković.
MAGDIĆ
Magdići u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz Slunja. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Slunju i Ogulinu.
U Koritima u okolici Slunja svaki treći stanovnik prezivao se Magdić.
U Hrvatskoj danas živi oko
1700 Magdića u 710 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
1500, pa se njihov broj povećao za 10 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 60 gradova i 179 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(265), Ogulinu (155), Karlovcu (105), Nuštru u okolici Vinkovaca (35), te u
Slunju (35).
Najmanje 31 obitelj s
ovima prezimenom iselila je iz Hrvatske u: Njemačku (13), Australiju (5),
Ameriku (4), Austriju (3), Švedsku (2), Kanadu (1), Norvešku (1), Francusku
(1), te u Švicarsku (1).
Prezime Magdić
(uključujući: Magdic, Magdich, Magdych, Magdici, Magdycz, Magditsch i Magdics)
prisutno je u 31 državi širom svijeta. Prezime "Magdic" nosi oko 200
osoba u Americi, približno 100 u Australiji, te oko 90 osoba u Kanadi.
"Magditsch" nosi nekoliko osoba u Americi. "Magdici" nosi
oko 500 osoba u Rumunjskoj, manji broj u Americi, te manji broj osoba u
Moldaviji.
MAJPRUZ
Majpruzi u Hrvatskoj su
Hrvati, većim dijelom iz okolice Vinkovaca. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zagrebu i u
okolici Vinkovaca.
U Hrvatskoj danas živi oko
100 Majpruza u 40 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
100, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u sedam
hrvatskih županija, u pet gradova i osam manjih naselja, najviše u Zagrebu
(55), Jarmini u okolici Vinkovaca (15), Bedekovčini u okolici Lepoglave
(<10), Čepinskim Martincima u okolici Osijeka (<10), te u Ivankovu u
okolici Vinkovaca (<10).
Najmanje pet obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u Kanadu (4) i Ameriku (1).
Prezime Majpruz prisutno
je u dvije države na dva kontinenta.
MALIN
Malini u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati (iz okolice Virovitice), a bitno manje i Srbi. U prošlom
stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u
gradovima Sisku i Puli.
U Hrvatskoj danas živi oko
20 Malina u 8 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 10,
pa se njihov broj udvostručio.
Prisutni su u sedam
hrvatskih županija, tri grada i četiri manja naselja, najviše u Sisku (15), Suhopolju
u okolici Virovitice (<10), Puli (<5), Zagrebu (<5), te u Ilači u
okolici Iloka (<5).
Prezime Malin
(uključujući: Mallin, Mahlin, Mallien, Mhalin, Maalin, Malyn, Malinn, Malien i
Malhin) prisutno je u 90 država širom svijeta. Prezime "Malin" nosi oko
8000 osoba u Americi, približno 3000 u Rusiji, te oko 1000 osoba u Francuskoj.
"Mallin" nosi oko 2000 osoba u Americi, približno 300 u Velikoj
Britaniji, te oko 300 osoba u Njemačkoj. "Mahlin" nosi oko 100 osoba
u Americi, približno 50 u Izraelu, te manji broj osoba u Švedskoj.
MARINIĆ
Marinići u Hrvatskoj su
Hrvati, dobrim dijelom iz Otočca, a prema nekim izvorima iz okolice Viteza
(Kruščica, Gornji Kosinj), BiH. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih
stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Otočcu. U Donjoj
Vrelima u bosanskoj Posavini svaki peti stanovnik prezivao se Marinić.
U Hrvatskoj danas živi oko
1700 Marinića u 710 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 1100, pa se njihov broj povećao za 50 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 68 gradova i 163 manja naselja, najviše u Zagrebu
(370), Slavonskom Brodu (170), Splitu (50), Rijeci (50), te u Osijeku (50).
Najmanje 34 obitelji s
ovima prezimenom iselile su iz Hrvatske u: Njemačku (13), Australiju (10),
Švicarsku (5), Kanadu (3), Ameriku (2), te u Švedsku (1).
Prezime Marinić
(uključujući: Marinic, Marinich, Marinitsch, Marynich, Marinych, Marinick,
Marinics, Marynick, Marinici i Marynicz) prisutno je u 34 države širom svijeta.
"Marinick" nosi oko 50 osoba u Americi. "Marinics" nosi
manji broj osoba u Americi i manji broj u Austriji. "Marynick" nosi
manji broj osoba u Kanadi i manji broj u Americi.
MARJANOVIĆ
Marjanovići u Hrvatskoj
velikom su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Nove Gradiške, a u manjem
broju su i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s
ovim prezimenom rođeno je u Srednjoj Bosni (područje Travnika) i u Tuzlanskoj
Regiji, BiH (područje Tuzle). U Šuljcima u Podrinju, BiH svaki drugi stanovnik
prezivao se Marjanović.
U Hrvatskoj danas živi oko
3500 Marjanovića u 1500 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 1900, pa se njihov broj povećao za 90 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 97 gradova i 372 manja naselja, najviše u Zagrebu
(570), Davoru u okolici Nove Gradiške (260), Rijeci (135), Osijeku (120), te u
Vinkovcima (80).
Najmanje 50 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (21), Švicarsku (13),
Austriju (4), Veliku Britaniju (3), Australiju (3), Francusku (2), Norvešku
(1), Ameriku (1), Argentinu (1), te u Švedsku (1).
Prezime Marjanović
(uključujući: Marjanovic, Maryanovich, Marjanovich, Marianowicz, Marianovich,
Marianovic, Marjanowicz i Maryanovic) prisutno je u 44 države širom svijeta.
Prezime "Marjanovic" nosi oko 500 osoba u Njemačkoj, približno 400 u
Americi, te oko 200 osoba u Rusiji. "Marjanovich" nosi oko 60 osoba u
Americi, manji broj u Australiji, te manji broj osoba u Kanadi.
"Maryanovich" nosi oko 90 osoba u Rusiji, približno 60 u Ukrajini, te
manji broj osoba u Americi.
Marjanovići su doselili iz
Davora kod Nove Gradiške.
MARTINOVIĆ
Martinovići u Hrvatskoj
pretežito su Hrvati, većim dijelom iz srednje Bosne, a rijetko su i Srbi. U
prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u Srednjoj Bosni (područje Travnika) i u Gradu Zagrebu. U
Martinovićima u Gradu Glini svaki drugi stanovnik prezivao se Martinović.
U Hrvatskoj danas živi oko
5500 Martinovića u 2400 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 3200, pa se njihov broj povećao za 70 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 103 grada i 490 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(1020), Zadru (215), Splitu (180), Rijeci (160), te u Slavonskom Brodu (150).
Najmanje 131 obitelj s
ovima prezimenom iselila je iz Hrvatske u: Njemačku (41), Ameriku (21),
Švicarsku (19), Austriju (17), Australiju (14), Francusku (5), Argentinu (4),
Veliku Britaniju (3), Kanadu (3), Japan (1), Nizozemsku (1), Novi Zeland (1),
te u Švedsku (1).
Prezime Martinović
(uključujući: Martinovich, Martinovic, Martynovich, Martinovici, Martinovics,
Martynovych, Martinowich, Martinowicz i Martynovic) prisutno je u 58 država
širom svijeta. Prezime "Martinovic" nosi oko 600 osoba u Njemačkoj,
približno 300 u Americi, te oko 200 osoba u Austriji. "Martinovich"
nosi oko 1000 osoba u Bjelorusiji, približno 900 u Rusiji, te oko 600 osoba u
Americi. "Martinowich" nosi manji broj osoba u Americi.
10.01.1748. prvi spomen prezimena Martinović u Ilači. Rodila se Katarina, kći Mateja i Magdalene. Kuma je bila Magdalena Baličević.
MARUKIĆ
Marukići u Hrvatskoj su
Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Knina. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Knina i u Gradu
Zagrebu.
U Hrvatskoj danas živi oko
60 Marukića u 30 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
50, pa se njihov broj povećao za 30 posto.
Prisutni su u osam
hrvatskih županija, u osam gradova i jedanaest manjih naselja, najviše u
Zagrebu (15), Ilači u okolici Iloka (<10), Trenkovu u okolici Požege
(<10), Osijeku (<5), te u Varaždinu (<5).
Prezime Marukić prisutno
je u 6 država na dva kontinenta. Prezime "Marukic" nosi manji broj
osoba u Americi.
MATIĆ
Matići u Hrvatskoj gotovo
su u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz zapadne BiH, a prema nekim izvorima
iz okolice Zadra. Vrlo rijetko su i Srbi, te Bošnjaci. U prošlom stoljeću
relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Zapadnoj
Bosni (područje Tomislavgrada) i u Gradu Zagrebu. U naseljima Liskovača i
Borčani u Zapadnoj Bosni svaki drugi stanovnik prezivao se Matić.
U Hrvatskoj danas živi oko
9300 Matića u 3700 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
4700, pa se njihov broj udvostručio.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 110 gradova i 662 manja naselja, najviše u Zagrebu
(1955), Splitu (510), Rijeci (275), Slavonskom Brodu (260), te u Dubrovniku
(240).
Najmanje 132 obitelji s
ovima prezimenom iselile su iz Hrvatske u: Njemačku (63), Ameriku (15),
Australiju (13), Švicarsku (11), Novi Zeland (8), Austriju (7), Švedsku (6),
Čile (2), Kanadu (2), Nizozemsku (1), Argentinu (1), Južnoafričku Republiku
(1), Francusku (1), te u Veliku Britaniju (1).
Prezime Matić
(uključujući: Matich, Matic, Matics, Maticha, Matick, Matiec, Mathiec, Matiic,
Matici i Mathic) prisutno je u 77 država širom svijeta. Prezime
"Matic" nosi oko 2000 osoba u Filipinima, približno 900 u Americi, te
oko 800 osoba u Njemačkoj. "Matich" nosi oko 600 osoba u Americi,
približno 200 u Maroku, te oko 200 osoba u Novom Zelandu. "Mathiec"
nosi nekoliko osoba u Americi.
Ilački Matići su doselili
iz Davora kod Nove Gradiške.
MATOŠEVIĆ
Matoševići u Hrvatskoj su
Hrvati, većim dijelom iz okolice Poreča. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Srednjoj Bosni (područje
Travnika) i u Gradu Puli. U Šagovini Cerničkoj u okolici Nove Gradiške svaki
drugi stanovnik prezivao se Matošević.
U Hrvatskoj danas živi oko
2200 Matoševića u 850 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 990, pa se njihov broj udvostručio.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 63 grada i 192 manja naselja, najviše u Zagrebu (360),
Davoru u okolici Nove Gradiške (135), Rovinju (130), Puli (115), te u Osijeku
(65).
Najmanje 39 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (14), Ameriku (7),
Švicarsku (6), Australiju (3), Francusku (3), Austriju (3), Čile (1), Veliku
Britaniju (1), te u Švedsku (1).
Prezime Matošević
(uključujući: Matosevic, Matosevich i Matossevich) prisutno je u 22 države
širom svijeta.
Prezime Matošević se
spominje u popisu ilačana 1736. godine.
Prezime dolazi od
hebrejske riječi Matthias, sa
značenjem “Božji dar”. Ime Matije, apostola evanđelista, koji je ždrijebom
izabran na mjesto Jude Iškariota, prodrlo je rano s kršćanstvom kod svih
Slavena.
MATUŠ
Matuši u Hrvatskoj
pretežito su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Novog Marofa, a često su i
Slovaci (iz Iloka). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s
ovim prezimenom rođeno je u gradovima Bjelovaru i Iloku.
U Hrvatskoj danas živi oko
90 Matuša u 40 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 90,
pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u devet
hrvatskih županija, u osam gradova i deset manjih naselja, najviše u Iloku
(40), Bjelovaru (20), Zagrebu (<10), Dardi u okolici Osijeka (<10), te u
Breznici Našičkoj u okolici Našica (<10).
Prezime Matuš
(uključujući: Matus, Matusse, Matusz, Mattus, Mathus, Matush, Mathues, Matusch,
Matues i Matuss) prisutno je u 105 država širom svijeta. Prezime
"Matus" nosi oko 40000 osoba u Meksiku, približno 30000 u Čileu, te
oko 9000 osoba u Americi. "Matush" nosi oko 100 osoba u Ukrajini,
približno 100 u Americi, te oko 50 osoba u Keniji. "Matusch" nosi oko
200 osoba u Njemačkoj, manji broj u Americi, te manji broj osoba u Australiji.
Prezime dolazi od
hebrejske riječi Matthias, sa
značenjem “Božji dar”. Ime Matije, apostola evanđelista, koji je ždrijebom
izabran na mjesto Jude Iškariota, prodrlo je rano s kršćanstvom kod svih
Slavena.
MIJATOVIĆ
Mijatovići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, dobrim dijelom iz srednje Bosne, a rijetko su i Srbi. U
prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u bosanskoj Posavini (područje Brčkog) i u Tuzlanskoj Regiji, BiH
(područje Tuzle). U Mijatovićima u Srednjoj Bosni svaki drugi stanovnik
prezivao se Mijatović.
U Hrvatskoj danas živi oko
2500 Mijatovića u 1000 domaćinstava.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 92 grada i 276 manjih naselja, najviše u Zagrebu (395),
Osijeku (110), Splitu (85), Rijeci (75), te u Vinkovcima (55).
Najmanje 49 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (15), Austriju (15),
Australiju (5), Švicarsku (5), Ameriku (4), Švedsku (2), Nizozemsku (1), Francusku
(1), te u Kanadu (1).
Prezime Mijatović
(uključujući: Mijatovic, Mijatovich, Miyatovich i Mijadtovic) prisutno je u 38
država širom svijeta. Prezime "Mijatovic" nosi oko 300 osoba u
Njemačkoj, približno 200 u Americi, te oko 100 osoba u Japanu. "Mijatovich"
nosi oko 60 osoba u Americi, manji broj u Tajlandu, te manji broj osoba u
Nizozemskoj. "Miyatovich" nosi manji broj osoba u Americi.
MIŠIĆ
Mišići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, većim dijelom iz bosanske Posavine, a rijetko su i Srbi. U
prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u bosanskoj Posavini (područje Dervente) i u Zapadnoj Bosni (područje
Livna). U Homatlijama u Sjevernoj Hercegovini svaki drugi stanovnik prezivao se
Mišić.
U Hrvatskoj danas živi oko
1800 Mišića u 740 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
700, pa se njihov broj više nego udvostručio.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 73 grada i 163 manja naselja, najviše u Zagrebu (335),
Splitu (85), Vinkovcima (70), Slanom Dolu (65), te u Slavonskom Brodu (65).
Najmanje 28 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (7), Švicarsku (7),
Austriju (6), Ameriku (3), Finsku (1), Nizozemsku (1), Veliku Britaniju (1),
Argentinu (1), te u Francusku (1).
Prezime Mišić
(uključujući: Misic, Misich, Mishich, Mishic, Misiec, Misici, Misick, Missicz,
Missich i Missic) prisutno je u 29 država širom svijeta. Prezime
"Misic" nosi oko 200 osoba u Americi, manji broj u Švicarskoj, te
manji broj osoba u Češkoj. "Misich" nosi oko 80 osoba u Americi,
manji broj u Australiji, te manji broj osoba u Peruu. "Mishic" nosi
manji broj osoba u Americi.
MORIC
Prezime Moric podjednako u
Hrvatskoj nose Hrvati (podrijetlom iz okolice Iloka) i Mađari (iz okolice Belog
Manastira). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u okolici Belog Manastira i u okolici Belog Manastira.
U Hrvatskoj danas živi oko
70 Moricova u 30 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
20, pa se njihov broj više nego utrostručio.
Prisutni su u pet
hrvatskih županija, u šest gradova i šest manjih naselja, najviše u Zagrebu
(15), Vukovaru (15), Kneževim Vinogradima u okolici Belog Manastira (10), Ilači
u okolici Iloka (10), te u Slavonskom Brodu (<10).
Prezime Moric
(uključujući: Moritz, Moriz, Moryc, Morich, Moricz, Moricci, Morizzo, Moriez i
Morizzi) prisutno je u 84 države širom svijeta. "Moritz" nosi oko
40000 osoba u Njemačkoj, približno 20000 u Americi, te oko 6000 osoba u
Brazilu. "Moricz" nosi oko 200 osoba u Americi. "Morich"
nosi oko 300 osoba u Njemačkoj, približno 200 u Americi, te oko 90 osoba u
Italiji.
Morici su 1860-ih godina
doselili iz Parabuća u Vojvodini.
27.10.1866. prvi spomen prezimena Moaric u Ilači. Rodio se Sebastian, sin Andrije i Magdalene Hišerberger. Kum je bio Sebastijan Hornung.
OZDANOVAC
Ozdanovci u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Vinkovaca. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Vinkovaca i
u okolici Iloka.
U Hrvatskoj danas živi oko
80 Ozdanovaca u 30 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
80, pa je njihov broj ostao podjednak.
Prisutni su u pet
hrvatskih županija, u devet gradova i pet manjih naselja, najviše u Otoku u
okolici Vinkovaca (45), Ilači u okolici Iloka (10), Osijeku (<10), Vukovaru
(<10), te u Privlaci (<10).
Prezime Ozdanovac prisutno
je u ovom obliku samo u Hrvatskoj.
17.01.1749. prvo spominjanje prezimena Ozdanovac u Ilači. Rodio se Antun, sin Đure i Katarine. Kum je bio Ilija Kovač(ević?)
PANDŽIĆ
Pandžići u Hrvatskoj
najčešće su Hrvati, najvećim dijelom iz Hercegovine, a prema nekim izvorima iz
okolice Požege. Rijetko su i Bošnjaci (iz bosanske Posavine), te Srbi. U
prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u Hercegovini (područje Gruda) i u Gradu Požegi.
U Hrvatskoj danas živi oko
730 Pandžića u 310 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
310, pa se njihov broj više nego udvostručio.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 40 gradova i 59 manjih naselja, najviše u Zagrebu (180),
Osijeku (75), Splitu (65), Donjim Emovcima (45), te u Požegi (35).
Prezime Pandžić
(uključujući: Pandzic, Pandich, Pandzich, Pandici, Pandichi, Pandick, Pandych i
Pandic) prisutno je u 22 države širom svijeta. Prezime "Pandzic" nosi
oko 200 osoba u Americi, približno 200 u Peruu, te manji broj osoba u
Australiji, manji broj osoba u Njemačkoj. "Pandzich" nosi manji broj
osoba u Americi i manji broj u Austriji. "Pandich" nosi oko 90 osoba
u Americi i manji broj u Australiji.
PAVIĆ
Pavići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, većim dijelom iz okolice Krapine, a prema nekim izvorima iz
Požege ili Poljica, te su rijetko i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u Gradu Zagrebu i u Tuzlanskoj
Regiji, BiH (područje Tuzle). U Lukovčku u okolici Krapine gotovo svaki
stanovnik prezivao se Pavić.
U Hrvatskoj danas živi oko
7100 Pavića u 2800 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
4400, pa se njihov broj povećao za 60 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 99 gradova i 525 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(1315), Splitu (500), Sinju (270), Zadru (265), te u Sukošanu u okolici Zadra
(210).
Najmanje 127 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (56), Australiju (16),
Ameriku (15), Švicarsku (10), Kanadu (7), Austriju (7), Argentinu (6),
Nizozemsku (2), Francusku (2), Veliku Britaniju (2), Čile (2), Švedsku (1), te
u Brazil (1).
Prezime Pavić
(uključujući: Pavic, Pavich, Pavick, Pawich, Pavics, Pavych, Pavici, Pawicz i
Pawych) prisutno je u 49 država širom svijeta. Prezime "Pavic" nosi
oko 2000 osoba u Njemačkoj, približno 600 u Francuskoj, te oko 600 osoba u
Americi. "Pavich" nosi oko 900 osoba u Americi, približno 100 u
Kanadi, te oko 100 osoba u Ukrajini. "Pawich" nosi manji broj osoba u
Americi i manji broj u Kanadi.
PERICA
Perice u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima iz Kruševa
pokraj Oklaja. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u okolici Benkovca i u Gradu Zagrebu. U naseljima Bila
Vlaka i Velim u okolici Benkovca svaki treći stanovnik prezivao se Perica.
U Hrvatskoj danas živi oko
1400 Perica u 520 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
820, pa se njihov broj povećao za 70 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 40 gradova i 73 manja naselja, najviše u Zagrebu (310),
Zadru (260), Splitu (80), Biloj Vlaci u okolici Benkovca (75), te u Šibeniku
(50).
Prezime Perica
(uključujući: Perrica, Periza i Pericha) prisutno je u 29 država širom svijeta.
Prezime "Perica" nosi oko 200 osoba u Americi, približno 200 u
Italiji, te oko 100 osoba u Francuskoj. "Perrica" nosi oko 100 osoba
u Italiji i manji broj u Americi.
PERIĆ
Perići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, dobrim dijelom iz istočne Hercegovine, a rijetko su i Srbi.
U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u gradovima Splitu i Zagrebu. U Donjim Rujanima u Zapadnoj Bosni
svaki peti stanovnik prezivao se Perić.
U Hrvatskoj danas živi oko
7200 Perića u 2900 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
3600, pa se njihov broj udvostručio.
Prisutni su u svim hrvatskim
županijama, u 99 gradova i 490 manjih naselja, najviše u Zagrebu (1290), Splitu
(540), Zadru (345), Osijeku (255), te u Rijeci (215).
Najmanje devet 8 obitelji
s ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (26), Argentinu (15),
Australiju (14), Austriju (13), Ameriku (11), Veliku Britaniju (5), Švicarsku
(5), Francusku (3), Švedsku (2), Kanadu (2), Nizozemsku (1), te u Brazil (1).
Prezime Perić (uključujući: Perich, Peric, Periche, Perick, Perici, Pericci, Pericht, Perichi, Peritsch i Perics) prisutno je u 72 države širom svijeta. Prezime "Peric" nosi oko 700 osoba u Njemačkoj, približno 600 u Americi, te oko 200 osoba u Austriji. "Perich" nosi oko 2000 osoba u Americi, približno 800 u Španjolskoj, te oko 600 osoba u Venezueli. "Pericht" nosi oko 60 osoba u Americi, manji broj u Slovačkoj, te manji broj osoba u Mađarskoj.
PETRIČEVIĆ
Petričevići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Imotskog, a vrlo su rijetko i
Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u Gradu Splitu i u okolici Imotskog. U Lukovom Brdu u
Srednjoj Bosni svaki drugi stanovnik prezivao se Petričević.
U Hrvatskoj danas živi oko
2400 Petričevića u 940 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 1700, pa se njihov broj povećao za 40 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 74 grada i 183 manja naselja, najviše u Splitu (270),
Zagrebu (260), Obrovcu Sinjskom (125), Donjem Prološcu u okolici Imotskog
(100), te u Divoševcima u okolici Đakova (75).
Najmanje 43 obitelji s
ovima prezimenom iselile su iz Hrvatske u: Njemačku (16), Australiju (10),
Austriju (7), Ameriku (3), Novi Zeland (2), Švicarsku (2), Meksiko (1), Veliku
Britaniju (1), te u Francusku (1).
Prezime Petričević
(uključujući: Petricevic, Petricevich i Petrichevich) prisutno je u 29 država
širom svijeta. "Petrichevich" nosi manji broj osoba u Americi.
12.07.1764. prvi spomen prezimena Petričević u Ilači. Rodio se Stjepan, sin Marka i Katarine. Kum je bio Marjan Bertić.
PEULIĆ
Peulići u Hrvatskoj većinom su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Iloka, a često su i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Iloka i u Bosanskoj Krajini (područje Prnjavora). U Gornjim Vijačanima u Bosanskoj Krajini svaki četvrti stanovnik prezivao se Peulić.
U Hrvatskoj danas živi oko 150 Peulića u 70 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 130, pa se njihov broj povećao za 20 posto.
Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 19 gradova i 22 manja naselja, najviše u Ilači u okolici Iloka (40), Rijeci (15), Lovasu u okolici Iloka (10), Zagrebu (<10), te u Belišću (<10).
Prezime Peulić (uključujući: Peulic, Peuliche) prisutno je u 11 država na tri kontinenta.
16.09.1753. prvi spomen prezimena Peulić u Ilači. Rodila se Marga(?), kći Marka i Ane. Kuma je bila Marga(?) Lakić
POSAVAC
Posavci u Hrvatskoj su
Hrvati, većim dijelom iz okolice Virovitice. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Osijeku i
Virovitici.
U Hrvatskoj danas živi oko
600 Posavaca u 280 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
840, pa se njihov broj smanjio za 30 posto.
Prisutni su u većini hrvatskih
županija, u 37 gradova i 77 manjih naselja, najviše u Zagrebu (90), Bjelovaru
(55), Osijeku (45), Špišić Bukovici u okolici Virovitice (45), te u Baranjskom
Petrovom Selu u okolici Belog Manastira (25).
Najmanje osam obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Australiju (2), Austriju (2),
Njemačku (2), Švicarsku (1), te u Ameriku (1).
Prezime Posavac
(uključujući: Posavatz, Posawatz) prisutno je u 15 država na četiri kontinenta.
Prezime "Posavac" nosi oko 100 osoba u Čileu, manji broj u Americi,
te manji broj osoba u Australiji. "Posavatz" nosi manji broj osoba u
Americi. "Posawatz" nosi nekoliko osoba u Americi.
16.12.1751. prvi spomen prezimena Posavac u Ilači. Rodila se Klara, kći Pavla i Marije. Kuma je bila Ruža Ambrušević. U stvari, prvi spomen Posavaca je bio
RICHARD
Richardi u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati (iz okolice Iloka), a bitno manje i Nijemci (iz Grada
Osijeka). U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u okolici Iloka i u Gradu Osijeku.
U Hrvatskoj danas živi oko
10 Richarda u samo tri domaćinstva. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 0, pa se njihov broj višestruko povećao.
Prisutni su u samo četiri
hrvatska naselja i to u Osijeku (<5), Tenji (<5), Ilači u okolici Iloka
(<5), te u Vinkovcima (<5).
Prezime Richard
(uključujući: Rychard, Richardh, Riechard, Richardd, Richaard i Riichard)
prisutno je u 171 državi širom svijeta. "Riechard" nosi manji broj
osoba u Americi. "Richardd" nosi manji broj osoba u Americi.
"Richaard" nosi nekoliko osoba u Americi.
SABLJAK
Prezime Sabljak u Hrvatskoj nose Hrvati, dobrim dijelom
iz okolice Ogulina, a prema nekim izvorima iz Cazinske krajine te iz Cetinskog
kraja. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u gradovima Slunju i Ogulinu. U Sabljakima Modruškim u
okolici Ogulina svaki drugi stanovnik prezivao se Sabljak.
U Hrvatskoj danas živi oko 1400 Sabljaka u 600
domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 1200, pa se njihov
broj povećao za 20 posto.
Prisutni su u gotovo svim hrvatskim županijama, u 58
gradova i 127 manjih naselja, najviše u Zagrebu (230), Rijeci (55), Ogulinu
(55), Lovasu u okolici Iloka (45), te u Vukovaru (40).
Najmanje 24 obitelji s ovima prezimenom iselile su iz
Hrvatske u: Njemačku (11), Australiju (5), Austriju (2), Francusku (2), Švedsku
(1), Švicarsku (1), Ameriku (1), te u Kanadu (1).
Prezime Sabljak prisutno je u 16 država širom svijeta.
Prezime "Sabljak" nosi oko 90 osoba u Americi, približno 90 u
Australiji, te manji broj osoba u Kanadi. "Sablyak" nosi manji broj
osoba u Americi.
SALATOVIĆ
Salatovići u Hrvatskoj su Hrvati, najvećim dijelom iz bosanske
Posavine. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u bosanskoj Posavini (područje Brčkog) i u okolici Iloka.
U Hrvatskoj danas živi oko 100 Salatovića u 30
domaćinstava.
Prisutni su u pet hrvatskih županija, u šest gradova i
sedam manjih naselja, najviše u Sesvetama (30), Zagrebu (20), Soljanima u
okolici Županje (15), Vinkovcima (15), te u Ilači u okolici Iloka (15).
Prezime Salatović (uključujući: Salatovic, Salatovich)
prisutno je u 6 država na četiri kontinenta. Prezime "Salatovic" nosi
manji broj osoba u Americi.
STRGAR
Strgari u Hrvatskoj su Hrvati, većim dijelom iz okolice
Iloka. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim
prezimenom rođeno je u gradovima Glini i Zagrebu. U Strgarima u okolici
Vrbovskog svaki četvrti stanovnik prezivao se Strgar.
U Hrvatskoj danas živi oko 140 Strgara u 60
domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno 170, pa se njihov
broj smanjio za 20 posto.
Prisutni su u većini hrvatskih županija, u 19 gradova i
23 manja naselja, najviše u Zagrebu (35), Drenovcima u okolici Županje (15),
Kutini (15), Vučilčevu u okolici Klanjca (<10), te u Ilači u okolici Iloka
(<10).
Prezime Strgar prisutno je u 18 država na četiri
kontinenta. Prezime "Strgar" nosi oko 90 osoba u Rusiji, manji broj u
Italiji, te manji broj u Americi. "Stergar" nosi oko 300 osoba u
Americi, manji broj u Argentini, te manji broj osoba u Kanadi.
SVITLANOVIĆ
Svitlanovići u Hrvatskoj
su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Iloka. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u okolici Nove
Gradiške i u okolici Iloka.
U Hrvatskoj danas živi oko
70 Svitlanovića u 20 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 40, pa se njihov broj povećao za 90 posto.
Prisutni su u sedam
hrvatskih županija, u sedam gradova i sedam manjih naselja, najviše u Ilači u
okolici Iloka (15), Zagrebu (15), u Davoru (15) i Vrbovi (10) u okolici Nove
Gradiške, te u Tovarniku u okolici Iloka (<10).
Prezime Svitlanović
prisutno je u ovom obliku samo u Hrvatskoj.
TULIĆ
Tulići u Hrvatskoj su
Hrvati, dobrim dijelom s otoka Korčule. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je na otoku Korčuli i na otoku
Korčuli.
U Hrvatskoj danas živi oko
180 Tulića u 70 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
200, pa se njihov broj smanjio za 10 posto.
Prisutni su u većini
hrvatskih županija, u 16 gradova i 14 manja naselja, najviše u Veloj Luci (35)
i Blatu (30) na otoku Korčuli, Rijeci (20), Ilači u okolici Iloka (20), te u
Bjelovaru (15).
Prezime Tulić
(uključujući: Tulic, Tulich, Tulici, Tulick i Tullick) prisutno je u 28 država
širom svijeta. "Tulick" nosi manji broj osoba u Južnoj Koreji i manji
broj u Americi. "Tullick" nosi nekoliko osoba u Americi.
Tulići su doselili iz
Davora kod Nove Gradiške.
VIDAČEK
Prezime Vidaček u
Hrvatskoj nose Hrvati, najvećim dijelom iz Ivanca. U prošlom stoljeću relativno
najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima Varaždinu
i Ivancu. U naseljima Seljanec i Margečan u Gradu Ivancu svaki peti stanovnik prezivao
se Vidaček.
U Hrvatskoj danas živi oko
360 Vidačeka u 120 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
210, pa se njihov broj povećao za 70 posto.
Prisutni su u deset
hrvatskih županija, u 13 grada i 27 manjih naselja, najviše u Seljancu (140),
Varaždinu (75), Zagrebu (20), Osečkoj (10), te u Vinkovcima (<10).
Prezime Vidaček prisutno
je u četiri države na dva kontinenta.
VIDAKOVIĆ
Vidakovići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Senja, a rijetko su i Srbi. U
prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom
rođeno je u gradovima Osijeku i Zagrebu. U Višnjici u okolici Novske svaki peti
stanovnik prezivao se Vidaković.
U Hrvatskoj danas živi oko
3300 Vidakovića u 1400 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 2900, pa se njihov broj povećao za 10 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 85 gradova i 319 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(395), Osijeku (275), Slavonskom Brodu (120), Splitu (75), te u Brođancima u
okolici Valpova (75).
Najmanje 54 obitelji s
ovima prezimenom iselile su iz Hrvatske u: Njemačku (20), Australiju (11),
Ameriku (9), Švicarsku (4), Austriju (3), Kanadu (2), Švedsku (2), Veliku
Britaniju (2), te u Francusku (1).
Prezime Vidaković (uključujući: Vidakovic, Vidackovic, Vidakovich, Vidákovics, Vidacovich, Vidakovics i Widakowich) prisutno je u 34 države širom svijeta. Prezime "Vidakovic" nosi oko 200 osoba u Njemačkoj, približno 200 u Americi, te oko 60 osoba u Australiji. "Vidakovich" nosi oko 100 osoba u Americi, približno 100 u Afganistanu, te manji broj osoba u Boliviji. "Vidakovics" nosi manji broj osoba u Americi.
11.07.1747. prvi spomen prezimena Vidaković u Ilači. Rodio se Ilija, sin Andrije i Katarine. Kum je bio Ivan Balić.
VULIĆ
Vulići u Hrvatskoj
uglavnom su Hrvati, dobrim dijelom iz okolice Benkovca, a prema nekim izvorima
iz Poljica kraj Omiša. Rijetko su i Srbi iz okolice Sinja. U prošlom stoljeću
relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u gradovima
Splitu i Zadru. U Zakučcu u Gradu Omišu svaki drugi stanovnik prezivao se
Vulić.
U Hrvatskoj danas živi oko
1600 Vulića u 690 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
890, pa se njihov broj povećao za 80 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 64 grada i 122 manja naselja, najviše u Splitu (210),
Zagrebu (185), Zadru (125), Rijeci (70), te u Našicama (45).
Najmanje 13 obitelji s ovima
prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Australiju (5), Ameriku (4), Njemačku (3),
te u Francusku (1).
Prezime Vulić
(uključujući: Vulich, Vulic, Wullich, Wulich, Vulichi, Wulick i Vuliche)
prisutno je u 30 država širom svijeta. Prezime "Vulic" nosi oko 200
osoba u Iraku, približno 100 u Americi, te oko 100 osoba u Njemačkoj.
"Vulich" nosi oko 300 osoba u Argentini, približno 200 u Americi, te
oko 60 osoba u Izraelu. "Vulichi" nosi nekoliko osoba u Americi.
ZEČEVIĆ
Zečevići u Hrvatskoj
velikom su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz bosanske Posavine, a u manjem
broju mogu biti i Srbi, te Crnogorci. U prošlom stoljeću relativno najviše
hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u bosanskoj Posavini (područje
Brčkog) i u bosanskoj Posavini (područje Odžaka). U Gornjem Zoviku u bosanskoj
Posavini svaki peti stanovnik prezivao se Zečević.
U Hrvatskoj danas živi oko
1200 Zečevića u 520 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 610, pa se njihov broj udvostručio.
Prisutni su u gotovo svim hrvatskim
županijama, u 60 gradova i 123 manja naselja, najviše u Zagrebu (170),
Slavonskom Brodu (65), Puli (65), Drenovcima u okolici Županje (55), te u
Rijeci (55).
Prezime Zečević
(uključujući: Zecevic, Zecevich i Zechevic) prisutno je u 37 država širom
svijeta. Prezime "Zecevic" nosi oko 200 osoba u Njemačkoj, približno
200 u Americi, te oko 60 osoba u Velikoj Britaniji. "Zecevich" nosi
oko 70 osoba u Peruu i manji broj u Americi.
ŽGELA
Žgele u Hrvatskoj su
Hrvati, najvećim dijelom iz Slunja te iz Gornjih i Donjih Furjana. U prošlom
stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s ovim prezimenom rođeno je u
gradovima Slunju i Zagrebu. U naseljima Gornji Furjan i Donji Furjan u Gradu
Slunju svaki treći stanovnik prezivao se Žgela.
U Hrvatskoj danas živi oko
670 Žgela u 270 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno
560, pa se njihov broj povećao za 20 posto.
Prisutni su u gotovo svim
hrvatskim županijama, u 45 gradova i 62 manja naselja, najviše u Zagrebu (75),
Karlovcu (75), Ivankovu u okolici Vinkovaca (70), Sesvetama (60), te u Starim
Mikanovcima u okolici Đakova (50).
Najmanje devet obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (5), Švicarsku (2), te u
Ameriku (2).
Prezime Žgela prisutno je
u dvije države na dva kontinenta. Prezime "Zgela" nosi oko 70 osoba u
Americi.
ŽIVKOVIĆ
Živkovići u Hrvatskoj
velikom su većinom Hrvati, dobrim dijelom iz Bosanske Posavine, a prema nekim
izvorima iz Kostreća, okolice Šibenika (Zaton) ili Drniša (selo Živkovići).
Ponekad su i Srbi. U prošlom stoljeću relativno najviše hrvatskih stanovnika s
ovim prezimenom rođeno je u gradovima Zagrebu i Šibeniku. U naseljima Kostrc i
Donja Mahala u bosanskoj Posavini svaki peti stanovnik prezivao se Živković.
U Hrvatskoj danas živi oko
5500 Živkovića u 2400 domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je
približno 5100, pa se njihov broj povećao za 10 posto.
Prisutni su u svim
hrvatskim županijama, u 98 gradova i 416 manjih naselja, najviše u Zagrebu
(920), Šibeniku (255), Splitu (225), Županji (220), te u Osijeku (220).
Najmanje 109 obitelji s
ovima prezimenom iselilo je iz Hrvatske u: Njemačku (45), Ameriku (12),
Švicarsku (11), Austriju (9), Australiju (6), Argentinu (4), Švedsku (4),
Kanadu (4), Veliku Britaniju (4), Belgiju (4), Francusku (2), Nizozemsku (2),
Čile (1), te u Španjolsku (1).
Prezime Živković
(uključujući: Zivkovic, Zivkovich, Zhivkovich, Zhivkovic, Zivkovicz i
Zivkoviche) prisutno je u 23 države širom svijeta. Prezime "Zivkovic"
nosi oko 800 osoba u Americi, približno 700 u Njemačkoj, te oko 200 osoba u
Austriji. "Zivkovich" nosi oko 300 osoba u Americi, približno 70 u
Argentini, te oko 60 osoba u Ukrajini. "Zivkoviche" nosi nekoliko
osoba u Americi.
24.02.1752. prvo spominjanje prezimena Živković u Ilači. Rodio se Matej, sin Matije i Marte (ili Mande). Kum je bio Tadija Sudarević.
Vulići koji žive u Ilači su porijeklom iz Koritâ kod Bosanskog Grahova.
OdgovoriIzbriši