Tri starije slike NK "Sremac"

 Ove slike imam odavno, ali sam ih s vremenom "zaturio". Vidim da ih nema na fb stranici od našega kluba, pa sam ih odlučio objaviti. Možda nekome budu lijepa uspomena. Dokument u kojem sam držao te slike je iz 2010. godine, tako da su slike barem 16 godina stare.

slika iz Drenovaca sa pokojnim Petrom "Čajom" Salatović (umro 2010. godine)

slika je negdje iz 1999./2000. godine - sa pokojnim Petrom Salatović i Željkom Lučićem 

godina?

Kapelica na groblju u Ilači – povijest i predaja

Kapelica koja se nekada nalazila na starom groblju u Ilači izgrađena je do 1781. godine, otprilike u isto vrijeme kada i kapelica u Tovarniku. Prema arhitektonskim obilježjima, te su dvije kapelice bile iste ili vrlo slične, što upućuje na zajednički graditeljski uzorak i razdoblje nastanka.

U kapelici su se redovito održavale svete mise na blagdan Uzvišenja Svetog Križa (14. rujna), kao i na blagdan Svih svetih, što potvrđuje njezinu važnu ulogu u vjerskom životu mjesta i groblja.

Kapelica u Ilači porušena je tijekom Domovinskog rata 1991. godine. Od nje danas nisu sačuvani zidovi ni kupola – ostali su tek temelji i ruševine, koji svjedoče o njezinu nekadašnjem postojanju. Sve stare fotografije koje prate ovu objavu nastale su prije rata, dok je kapelica još stajala, već tada vidljivo načeta zubom vremena.

Vrijedan doprinos istraživanju ove kapelice dao je gospodin Mirko Gelemanović, koji je upravo njoj posvetio svoj završni rad na fakultetu. Time je kapelica barem djelomično sačuvana u pisanoj i stručnoj dokumentaciji, iako je fizički nestala.

Uz kapelicu su vezane i brojne legende, koje su se prenosile usmenom predajom. Jedna od njih govori da se ispod kapelice nalazi kripta u koju su pokapani ljudi umrli od kuge. Zanimljivo je da nakon tog razdoblja u selu nije zabilježena epidemija kuge, no upravo postojanje te predaje moglo bi objasniti činjenicu da tijekom obnove kapelice 1930-ih godina radnicima nije bilo dopušteno kopati oko nje.

Druga legenda spominje kameni kip koze koji je navodno stajao u blizini kapelice. Prema priči, mještani su ga koristili kao uteg prilikom oranja njiva. Nakon nekog vremena, navodno je jedan vojnik razbio kip i u njegovoj unutrašnjosti pronašao skriveno blago.

Kapelica na starom groblju u Ilači danas više ne postoji, ali njezina povijest – isprepletena stvarnim događajima i narodnim predajama – i dalje živi u sjećanjima, zapisima i starim fotografijama. Ova objava pokušaj je da se barem dio tog izgubljenog sakralnog prostora sačuva od potpunog zaborava.

današnji "izgled" kapelice

Ilača, A.D. 2025. - pregled događanja

 Ilača, Godine Gospodnje 2025. - pregled događanja u selu.

a) događaji u selu i vezani uz selo;

- od svetkovine Svete obitelji (29.12.2024.), započeo je Veliki Jubilej u nadbiskupijskim zajednicama, među kojima je ilačko svetište bilo oprosno svetište, sve do zaljkučenja godine Velikog Jubileja (28.12.2025.). Tijekom cijele godine, nakon svetih misa u svetištu se molilo za nakane pape i potrebe vjernika, gdje se mogao zadobiti potpuni oprost grijeha (i od vremenitih kazni).

- u srijedu 29.01.2025., bilo je polaganje kamena temeljca za dječji vrtić u selu. Kamen temeljac je u ime Općine Tovarnik položio načelnik Anđelko Dobročinac, uz pomoć zamjenika župana koji obnaša dužnost župana Vukovarsko-srijemske županije Franje Oreškovića. Početak izgradnje dječjeg vrtića blagoslovio je župnik Vedran Bilić. Više o tome, pročitajte OVDJE

- Kanonska vizitacija u našoj župi (06.03.2025.). Pomoćni biskup mons. Ivan Ćurić, pohodio je župu i svetište, te se susreo sa župnikom i vjernicima. Više o tome pročitajte OVDJE.

- Nadbiskupijski križni put mladih od Punitovaca do Đakova, gdje je sudjelovalo 30-ak mladih iz naše župe. Održan 05.04.2025., više o tome pročitajte OVDJE.

- dana 21.04.2025. (Uskrsni ponedjeljak), umro je papa Franjo i sveta misa zadušnica je bila u župnoj crkvi, na dan njegovoga sprovoda (26.4.2025.).

- dana 03.05.2025. započele prve subote na svetištu i trajale sve do službenog završetka godišnjih hodočašća na svetištu 04.10.2025.

- novi papa, Lav XIV, je izabran 08.05.2025.. Prvu nedjelju iza toga događaja, služena je sveta misa zahvalnica u našoj župi, povodom izbora novoga pape (11.05.2025.).

- U nedjelju 11.5.2025. bila je Prva pričest u župi. Bilo je šest prvopričesnika. Više o tome pročitajte OVDJE.

- dana 29.5.2025. - Dan policijske kapelanije svetih Euzebija i Poliona 

- Dani općine Tovarnik, održani su od 2.6. do 28.6.. Što se tiće Ilače, 13.06. bilo je polaganje vijenaca na groblju u selu, a 28.06. je bila Smotra sviraća tradicijskih glazbala u Hrvatskome domu. Više o smotri glazbala pročitajte OVDJE.

- Ljubenica fest - Dana 02.08.2025. održano je drugo izdanje festivala Ljubenica ili "Ljubenicijade" (riječ koju mnogi ne mogu izgovoriti). Više o tome pročitajte OVDJE 

- Velika gospa na svetištu, 15.8. 2025. - više o tome pročitajte OVDJE.

- Dani Luke Botića, 22.8.2025. - više o tome pročitajte OVDJE.

- Obilježavanje 1100. godina hrvatskoga kraljevstva u Vinkovcima. Na toj manifestaciji, naša muška pjevačka skupina KUD-a “Matije Gupca” izvela pjesmu “Na Krbavskom polju”. Više o manifestaciji pročitajte OVDJE.

natpis na ulazu u župnu crkvu iz 1925. godine, kojim se obilježio
jubilej 1000 godina hrvatskoga kraljevstva

- 5.-6. rujna 2025. malonogometni turnir ulica u selu. Pobjednik turnira je bila ulica Stjepana Radića. 

- NK Sremac iz Ilače, plasirao se u prvu županijsku nogometnu ligu. Članak o NK "Sremcu" pročitajte OVDJE

- prigodom 60. vinkovačkih jeseni, nastup našeg KUD-a “Matija Gubec” i to; dječje sekcije  na dječjem mimohodu i odraslih na folklornim večerima i mimohodu. Uz vinkovačke jeseni ove godine značajna su dva video uratka koji pričaju priču o našim suseljanima i to o Mandi Kuveždić i Kristijanu Posavac

 

- u rujnu i listopadu posjete dvojice misionara; Ivice Perića - misionara u Zambiji i Gerarda Antuna Žerdina - misionara u Peruu. Klikom na imena misionara, pogledajte priču o događajima.

- Početkom listopada (05.10.2025.) - odlazak nekolicine ilačkih hodočasnika na Hrvatsko naionalno hodočašće povodom Jubilejske Godine u Asiz, Rim i Padovu (više o hodočašću, pročitajte "iz prve ruke" - OVDJE)

- dana 10.10.2025. potpisan ugovor o izgradnji školske sportske dvorane. Više o tome OVDJE.

- studeni/prosinac - radovi na novom dječjem igralištu u Frankopanskoj ulici. Više o tome, OVDJE.

- početak prosinca, ispostava pekare “Tovarnik” promijenila lokaciju. Iz lokala obitelji Tunjić, prešla u lokal obitelji Vulić.

- prosinac 2025. započeli radovi na izgradnji školske sportske dvorane.

b) rođeni u selu;

Emili Dević, kći Josipa i Karoline

Šimun Baličević, sin Tihomira i Manuele

Šimun Posavac - sin Ive 

c) preminuli u selu (abecednim redom);

Vjekoslav Filić

Đuro (Đuka) Kuveždić

Ružica Kuveždić

Ankica Lakić

Dimitrije (Mića) Malin

Ana Petričević

Slavica Petričević

Andrija Tunjić (Đoka)

Stare slike u apsidi ilačke župne crkve svetog Jakova apostola starijeg

 Davne 1907. godine, naša župna crkva svetog Jakova apostola starijeg je oslikana. Za tu potrebu, angažirani su slikari Antonini i Pellerini.  

Marko (Marco) Antonini - je bio talijansko/hrvatski slikar (Gemona, Italija, 7. IX 1849 — Zagreb, 26. V 1937), koji je djelovao u Hrvatskoj. Studirao je u Rimu, doselio se u Zagreb (oko 1875.) i radio je jako puno fresaka i dekorativnih oslikavanja: u izvorima se navodi da je oslikavao crkve, kapele i dvorce (oko stotinu crkava i kapela po Hrvatskoj).

Josip Pellerini (iz Vinkovaca) - je bio slikar/kipar i restaurator koji je radio na crkvenim i kapeličnim oslikavanjima te na obnovama (radovi vezani za župu u Štitaru i za crkvu u Tolisi). Njegova ne velika umjetnička karijera zabilježena je u široko dostupnim umjetničkim leksikonima, ali je potvrđena i u župnim zapisima i lokalnim istraživanjima.

Ne znam koliko dugo su oslikavali crkvu, ali je rezultat oslikavanja bio vidljiv sve do iza Domovinskog rata, tijekom kojeg su slike uništene vlagom i prokišnjavanjem. Danas ih više nema. Teme slika iz apside, sada se nalaze na vitrajima koji se nalaze na crkveni prozorima. 

Ovaj post je sjećanje na njih.

Ukupno je bilo 6 slika i to redom: 1 - Čudesni ulov ribe; 2 - Ozdravljenje Jairove kćeri; 3 - Preobraženje na gori; 4 - Mati Zebedejeva pred Isusom; 5 - Isus u Getsemanskom vrtu i 6 - Mučeništvo svetog Jakova

Slike 1,2, 3 i 5 su rađene prema grafikama francuskog slikara Gustava Paula Louisa Christophea Doré-a koji ih je napravio kao ilustraciju Biblije iz 1860. godine. Te su slike naveliko korištene za oslikavanje crkava. Za slike broj 4 i 6 ne mogu naći uzorak, ali su i one, najvjerojatnije, kompizit nekih drugih poznatih slikara. Za istraživanje Gustave Dore-a zahvaljujem mome nećaku Kristijanu Posavac.

Hajdemo redom:

a) položaj slika u apsidi:

slike u župnoj crkvi 1970. godine

Slike su poredane tako da su bile četiri slike sa lijeve strane oltara i dvoje slike sa desne strane. Na slici iznad, lijevo se ne vide sve slike, ali se vidi da su sve imale bijeli okvir sa malom kartušom ispod slike (gornja slika, desni dio). Ispod slika je bio natpis. Natpis je glasio: "TVOJI SU UČENICI POŠLI PUTEM ČUDESNIM, SLUŠAJUĆI ZAPOVIEDI TVOJE"

Za službovanja velečasnog Petra Šokčevića, dizajn okvira slika je promijenjen. Obrisan je natpis ispod njih, obrisani su okviri, kartuše. Ostale su samo slike sa pleternom ornamentikom (slika ispod)

slike u župnoj crkvi nakon obnove u vrijeme župnika Šokevića

b) slike (svaka slika je obrađena na način da stavljam originalnu sliku sa zida, koje baš i nisu najbolje kvalite - ali nemam boljih, potom vitraj i predložak slike nekog drugog autora - ako postoji)

slika #1 - Čudesni ulov ribe

slika #2 - Ozdravljenje Jairove kćeri

slika #3 - Preobraženje na gori

slika #4 - Mati Zebedejeva pred Isusom

slika #5 - Isus u Getsemanskom vrtu

slika #6 - Mučeništvo sv. Jakova

c) ulaz u apsidu - iznad ulaza je bio natpis. Ovo je obnovljen natpis putem umjetne inteligencije. 

Izorani predmeti sa uništenog tumula u Ilači

 Negdje 1870/80-ih, naš davni suseljanin, Stjepan Lovrić, izorao je neke predmete na svojoj njivi. Stjepan je svoje nalaze dao Antunu (Antonu) Bogetiću (rođen 1845. Donji Andrijevci - ?), svečeniku u Gorjanima i Sremskoj Mitrovici, amaterskom arheologu i ljubitelju starina. Anton je surađivao sa Arheološkim muzejom u Zagrebu i njima slao nalaze

Kasnije se ispostavilo da je ondje bio tumul (grob) konjanika iz više klase, koji je živio u željeznom dobu. To je dokaz da je područje našeg sela bilo naseljeno (ako ništa drugo, barem privremeno) od oko 8.- 4. stoljeća prije Krista.  

U knjizi Šime Ljubića iz 1889. godine u kojoj je napravio inventar Arheološkog muzeja u Zagrebu spominju se nalazi iz toga groba.

- na stranici 74. piše: koplje, doli pri otvoru, oblasto sa tri prutića naokolo, a gori do hrta četverokutno. Dugo 8.5 cm. Teži 68 grama. Izorao ga iz mogile (groba) kod Ilače Stjepan Lovrić, dar Antuna Bogetića

- na stranici 75. piše: Zviezda petokutna i trulata. Strane su 2 cm duge. Izorao ga iz mogile (groba) kod Ilače Stjepan Lovrić, dar Antuna Bogetića

- na stranici 76. piše: Predmet na način zvončića, ali bez traga uhu za klepac. Donja strana je opala, nego se vidi, da tijelo bjaše krugljasto. Nad kapicom okruglo grlo, nad kim uho. Promjer po prilici 8 cm. ovako teži 125 grama. Izorao ga iz mogile (groba) kod Ilače Stjepan Lovrić, dar Antuna Bogetića

- na stranici 132. piše: Žica sa dvie zavojke. O jednoj visi gornji dio njekog privjeska. Vjerojatno odlomak zapinjače. Teži 7.5 grama. Izorao ga iz mogile (groba) kod Ilače Stjepan Lovrić, dar Antuna Bogetića

Da bih proširio tu priču, pitao sam umjetnu inteligenciju o tim nalazima. U nastavku je ono što mi je odgovorila:

1) Što je poznato o tumulu iz Ilače (sažeto i izvori)

Tumul iz Ilače pripada ranoj fazi željeznog doba (opseg datiranja u literaturi pokriva okvirno od 8. do kraja 4. st. pr. Kr.), što ga svrstava u grobne horizonte koji u istočnom Srijemu pokazuju prijelaz lokalnih „panonskih“ tradicija prema utjecajima kasnije keltske kulture.

Arheološki inventar (sažetak glavnih nalaza). U objavljenim izvorima navode se -  između ostalog -  željezno koplje,  brončani gumb povezan s opremom za konja  (dio uzde/ukrasa), zvono za ovcu/ovna i fragmenti dvožične žice/ornamentike. Dio tih predmeta čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Nalazi ukazuju na prisutnost konjske opreme (što je često znak višeg statusa) i na običaje mobilne/stočarske zajednice.

Prikaz nalaza iz Ilače (prema umjetnoj inteligenciji) i nalaza u tumulima u Jankovcima i Gabošu.

Grobna arhitektura i tipologija.

Prema općim opisima tumula u regiji (i fragmentarnim podacima o Ilači), radi se o zemljanim humkama s grobnom komorom u koja su ponekad bili ugrađeni kameni i/ili drveni elementi; sadržaj varira od jednostavnih inhumacija do kompleksnijih drvenih konstrukcija i priloga. Takvi tumuli u Panoniji često su povezani s pogrebnim praksama elite ranog željeznog doba.

Tumačenje

Kombinacija oružja/konjske opreme i zvona/ornamenata sugerira da je grob vjerojatno pripadao članu zajednice višeg statusa (ratnik/stočar-elita). Nalazi iz Ilače uklapaju se u regionalni obrazac grobnih humaka koji odišu mobilno-stočarskom ekonomijom s jasnim društvenim razlikama.

pitao sam umjetnu inteligenciju, gdje bi stajao pronađeni gumb na konjskoj opremi, ovo je njen prikaz

2) Usporedba: Ilača — slični tumuli u regiji (što je isto, što je drugačije)

A) Sličnosti (Ilača u odnosu na druge tumule u istoj zoni)

Tip pogrebne prakse: humka/tumul s grobnom komorom — isto kao u Starim Jankovcima, Gabošu i nekim nalazištima u vinkovačkom području (oružje + konjska/stočarska oprema pojavljuju se i u drugim grobovima iste grupe — signaliziraju sličnu društvenu ulogu pokojnika).

prikaz kako umjetna inteligencija pikazuje ilački tumul u odnosu na neka druga mjesta

Kronološki okvir: većina tumula u toj zoni datira u starije/srednje željezno doba (8.–4. st. pr. Kr.).