Ilački leksikon - slovo Ć

ćage - (turski jezik: kȃǧit) - potvrda, napisano pismo

ćaknut - (rumunjski jezik: tȋcnit - udaren) - koji nije potpuno pri sebi, koji nije sasvim normalan; čuknut, šuknut, udaren

ćalabrcnuti - (turski jezik: tur. çala - udri, sviraj (stavlja se kao prefiks riječi da bi se dobilo značenje brzine, brze radnje) + v. brcnuti (brknuti)) - pojesti nešto u manjoj količini na brzinu; prezalogajiti, prigristi

ćapiti - (mletački: chiapàr, talijanski jezik chiappare - ugrabiti, uhvatiti) - zgrabiti što na brzinu [rukom ćapiti; zubima ćapiti]; ćopiti, šćapiti, šćapnuti. Domoći se čega na brzinu, velikom spretnošću i sl., odnijeti drugima ispred nosa

ćása - (turski jezik: kȃǧit) - drvena zdjela tokarske izrade s poklopcem. Zdjela bez ručaka ili uha s poklopcem ili bez njega, od različitih materijala

ćato - (turski jezik: kȃtib) - pisar

ćeif - (turski jezik: keyif) - dobro raspoloženje; ćef, ugoda, zadovoljstvo

ćelav - (turski jezik: kel) - mjesto na glavi gdje kosa više ne raste, golo vlasište.

ćenifa - (turski jezik: kenef, kenif) - nužnik od dasaka na otvorenu prostoru; poljski zahod. Postoji jedan izraz; “ćenifa nije daleko kad kreneš na vrijeme”.

Ćirić - nekadašnje ilačko prezime.

Ćirić, Anica - nekada bila učiteljica u nižim razredima OŠ. Danas živi u Banovcima.

Ćirina pruga - naziv za nekadašnju prugu između Ilače i Vukovara. Pruga je službeno otvorena 21.10.1912. godine (izvještaj sa otvaranja pročitajte OVDJE). Zbog ne isplativosti, pruga je zatvorena 1.7 1966. (izvještaj o ukidanju pročitajte OVDJE). Mi smo znali kada padne snijeg ići se sanjkati na “Ćirinu prugu”. U stvari to nisu bile sanjke, nego vreće napunjene slamom. Spuštali bi se pružnog nasipa.

trasa Ćirine pruge na Austro-Ugarskoj karti iz 1914.

koliko je Ćiro bio brz, vidi se na ovome voznome redu (ja sam ga prepisao) iz 1955. godine

ćiriti - (na koga, za kim, u koga) zuriti, napadno ili znatiželjno gledati, virkati, navirivati se

Ćiro - ime za parnu lokomotivu koja je prometovala na pruzi Ilača-Vukovar. Kažu da je na usponu pored (Šidskih) Banovaca lokomotiva imala problema da ga savlada, pa su kondukteri znali zamoliti poneke putnike da je “poguraju”. Kažu da je vlak bio toliko brz, da si mogao iskočiti sa njega, nabrati voća usput i ponovno se popeti na njega.

Parna lokomotiva serije JŽ20, koja je izlazila sa stanice Stari Vukovar 1960-ih. Ćiro?

Ćiro Blažević - Miroslav Ćiro Blažević (Dolac kod Travnika, 9. ili 10. veljače 1935. – Zagreb, 8. veljače 2023.), legendarni trener Dinama i Hrvatske Reprezentacije. Znao je dolaziti na "Plave noći" u selo, koje su organizirali navijaći NK Dinama iz Zagreba. Na te su noći dolazili i Dinamovi irači. Sačuvena su neke slike posjete Ćire našem selu.

Slikano negdje 1987. godine. U prvom planu Miroslav Ćiro Blažević i Robert Bruner (desno)

novinar "Sportskih novosti", Miroslav Ćiro Blažević, Robert Bruner i Ankica Bruner

ćopav - šepav

ćopiti - zgrabiti što na brzinu

ćorak - puščani metak kojega zrno ne nanosi ozbiljne ozljede; manevarski metak, slijepi metak

ćorav - (turski jezik: kör ≃ körluk - zaslijepljenost) - koji je slijep na jedno oko. Ostaviti se ćorava posla - napustiti ono što je beskorisno i što ne vodi ničemu. I ćorava kokoš nađe zrno - i nevješt može srećom nešto postići.

ćorka - zatvor

ćorsokak - sporedna slijepa uličica, sokak bez izlaza na jednom kraju, »slijepo crijevo«. Bezizlazan položaj, nemogućnost pronalaženja rješenja.

ćopav - (turski jezik: çolpa - hrom) - hramav, šepav

ćȍsav - (turski jezik: köse) - onaj kojemu ne rastu brada i brkovi; ćoso

ćòšak - (turski jezik: köse) - kut, ugao ulice

ćumez - (turski jezik: kümes) - kokošinjac. Neuredna, neugledna, prljava prostorija (ili gostionica i sl.)

ćuprija - (turski jezik: köprü) - most

Ćurić Ivan - pomoćni biskup đakovačko-osječke nadbiskupije, rado viđen gost u našem svetištu Drage Gospe Ilačke, na svetkovinu Velike Gospe. Ono što je nekako važno istaknuti jesu upravo njegove napisane riječi gesla vezanog za proslavu 150. godina našega ilačkog marijanskog svetišta, a koje je uglazbio profesor liturgijske glazbe na KBF-u Đakovu maestro Ivan Andrić: „Izvore divni, Majko nam sveta, Ilačka Gospo, moli za nas!” Riječi gesla se pjevaju u svetištu svake godine na većim marijanskim slavljima, osobito na svetkovinu Velike Gospe. 

ćurčija - (turski jezik: kürk - krzno) - Ćurčije su se bavile štavljenjem ovčije i svinjske kože, od koje bi izrađivali grudnjake, šubare i opaklije.

ćuška - udarac dlanom po licu [prilijepiti ćušku]; pljuska