“dođi sutra” - stari naziv za svatovske kolače, krancli (njemački jezik: Kranz - vijenac, Kränze - vijenci). Kao dijete, pitao sam zašto se ovi kolači tako zovu? Odgovor je bio da sutradan omekšaju i budu najljepši za jelo.
 |
| Dođi sutra |
dabome
- naravno
Dabro - izumrlo ilačko prezime. Zadnji koji su se tako prezivali, živjeli su u kući pored Vlade Baličević u Radićevoj ulici. Negdje oko godine 1982., kada je njihov sin Ivica ("Šuko") završio četvrti razred, ako se ne varam, odselili su u Vinkovce i ondje otvorili auto školu "Dabro".
dȁda
- naziv za oca, tata.
Daj Dam - kafić Andrije Tunjić. Postojao je od 1999. godine do 2001. godine.
damast - platno za svečane stolnjake i posteljinu
Dan borca - u Jugoslaviji se slavio 4. srpnja kada je održana sjednica političkog ureda komunističke partije Jugoslavije na kojoj je odlučeno da se pruži otpor okupatoru (sjednica održana u Beogradu, 4.7.1941.). Tom su prilikom naši komunisti i partizani, plus što smo morali ići i mi školarci, išli na Ivance na obilježavanje toga praznika. Više o tome pročitajte OVDJE
danguba
- lijenčina
dangubiti -
ljenčariti
Dan oslobođenja sela - u našem selu se taj dan slavio 12. travnja u spomen kraj drugoga svjetskoga rata u našem selu (12.04.1945.). Tom su prilikom seoski partizani i komunisti stavljali vijenac na spomen ploču na Hrvatskome Domu ili na spomen ploču na mjestu kuće Franje Hajmburgera. Više o tome pročitajte OVDJE i OVDJE
Dan republike - je bio praznik kada se slavilo ustanovljenje "druge" Jugoslavije na II zasjedanju AVNOJ-a (Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije) u gradu Jajce u Bosni i Hercegovini, gdje su se postavili temelji federativne Jugoslavije. Praznik se slavio dva dana 29. i 30. studenoga. U slučaju da je jedan od ta dva dana bio vikend, tada se neradni dan ili dani prenosio / prenosili na radne dane u slijedećem tjednu. Ti dani su bili idealni za svinjokolje, je se imalo vremena pripremiti i raspremiti sve potrebno. Kada si nekoga pitao kada ima svinjokolju, većin bi odgovorila "dvajsdevetog" - svi su znali kada je to. Grab Jugoslavije je imao natpis sa tim datumom.
 |
| grb Jugoslavije |
danuti -
predahnuti
Dasović
- ilačko prezime
Davor
- selo pored Nove Gradiške u Brodsko-posavskoj županiji. Od 1946/7 pa da kraja
1950-ih godina, veliki broj davorskih obitelji je doselio u Ilaču. Ilačka
prezimena koja su došla iz Davora; Benić, Blažić, Brlić, Ciprić, Dević,
Gelemanović, Jakirčević, Matić, Stuburić, Svitlanović, Tulić, …
debelica -
kobasica koja se pravi od mesa za kulen, kulenova seka, debelka, pokulenac
deder
- hajde, molim te
Dedić
- izumrlo ilačko prezime
defter -
defter ili tefter (turski jezik: defter),
popis, spisak, registar; u Osmanskome Carstvu, državni upravni registar koji je
sadržavao različite podatke (o ljudima, naseljima, zemljištima, imovnome stanju
pojedinaca i obitelji i dr.). Za naše selo je najvažniji “Popisni Defter Sandžaka
Srijem Iz 1570 Godine, Bruce McGowan”. U njemu je popis obitelji u Staroj
Ilači, nedugo nakon turskih osvajanja. Više o tome pročitajte OVDJE.
deka
- pokrivač. Ovdje se misli na betoniranje u građevinskim radovima. Prva deka
znači da je kuća dobila obris, odnosno da nema krova, ali ima izbetonirane
stropove.
deka
- manja mjera za masu. Inače je pravilno dekagram (deset grama). Nekada su se
na deke kupovale bombone kod pokojnog Miće Malina u trgovini. On ih je imao u
rinfuzi u dumstflašama i onda ih je mjerio i stavljao u fišeke.
deklamacija - recital
Denis - kafić vlasnika Denisa Filipovića. Nalazio se na mjestu male Brunerove trgovine. Radio je od 1999. do 2001. godine.
deran - dječak
Dettlinger -
izumrlo njemačko prezime
deverati -
trpjeti
devetati -
tuči
Dević
- ilačko prezime, porijeklom iz Davora. U Ilaču su doselili krajem 1940-ih
godina. Reportažu o obitelji Ivana i Ane Dević pročitajte OVDJE
Dević, Antun
- pisac knjige o župi Ilača. Rođen je u Davoru, 17. svibnja 1941. od roditelja
Karla i Mande. Za svečenika je zaređen 29.6.1966. godine. Umro je 24. siječnja
2020. u KBC-u Osijek, pokopan je u subotu 25. siječnja na mjesnom groblju u
Ruščici kod Slavonskog Broda. Za svoga života napisao je puno knjiga. Pisao je
slijedećim mjestima: Bapska, Beška i
Maradik, Bučje, Čaglić, Čerević i Beočin, Davor, Garčin, Hrtkovci i Nikinci,
Ilača, Irig, Jarmina, Kukujevci, Lipovac, Oprisavci, Podgajci Podravski, Rajevo
Selo, Ruščica, Slakovci, Tovarnik, Trnjani, Vuka. . .
 |
| Antun Dević |
di? - gdje?
dibidus
- (turski jezik: dübedüz) - tako da
se očituje u najvećoj mjeri, potpuno, dokraja, od glave do pete, koliko (samo)
može biti, posve, totalno
dida, deda - djed
dika - ponos (biti na diku biti na ponos), ili draga, mila osoba
dinar - novčana jedinica u Jugoslaviji i kasnije kao prijelazni bon u Hrvatskoj (1991-1994). Najpoznatija novčanica dinara je bila ona od 100 dinara (tzv “Črvena”, kako su je nekada zvali Poljaci koji su dolazili 1980-ih na vinkovačku pijacu da prodaju poljsku robu). Mi smo je zvala 10 hiljada (jer su se zadržali stari nazivi, prije “skraćivanja dvije nule” 1963. godine). Hrvatski dinari praktično nikada nisu bili u optjecaju u selu, jer smo bili pod okupacijom, ali smo ih, mi Ilačani, upotrebljavali. Na okupiranome području bio je "Krajinski dinar", ali je pitanje koliko su ga ljudi koristili, budući da je bio pod inflacijom kao i jugodinar 1993. godine.
 |
| Jugodinar i Hrvatski dinar |
dinja - omiljena ljetna poslastica, uz ljubenicu. Naziva se još bostan, cata, dina, melon, milun, mlûn, pekun, pepun, pipun. Plod dinje sadrži 95 % vode, 1 % bjelančevina, 5,5 % šećera, 1 g biljnih vlakana, limunsku kiselinu i eterično ulje. Od vitamina sadrži jako puno karotena, vitamin B i vitamin C, a od minerala bogata je kalijem, fosforom, magnezijem, kalcijem, željezom, cinkom i bakrom.
 |
| dinja |
divan - vrsta počivaljke nalik na kanape, kauč, sofu; često s naslonom otraga i valjcima jastucima sa strane.
divan
- govor, razgovor
divaniti
- pričati
divka - ilački naziv za zamjenu za crnu kavu u "bijeloj kavi". Da se ne bi trošila crna kava u pripremi bijele kave, upotrebljavala se divka. Ime je dobila po nazivu proizvoda za tu vrstu kavovine.
 |
| divka |
doboš
- (mađarski jezik: dobos - bubnjar)
- mali, plitki bubanj kojim se služi mjesni pozivar
dobošar
- u našem selu je postojao dobošar. Išao je po ulici, zaustavljao se na određenim
mjestima i udarao u doboš (bubanj). Kada bi se skupilo dovoljno ljudi,
objavljivao je obavijesti iz zajednice i to riječima; “Daje se na znanje ... . ”. Kod nas je dobošar bio Ivan Vulić, a
ponekada ga je mjenjao Filip Stanković (Fila Stankov), koji je obavještavao
mještanje za neke manje važne događaje. Fila je to uglavnom radio na zabavan
način.
dodijati -
dosaditi
dokon
- koji nije zauzet poslom, koji ima
previše vremena; besposlen
dola
- dolina
dolovi
- u našem selu padine obronaka Fruške Gore. Dolovi se nalaze sjeverno od sela i
podsjećaju za “Zagorske brege”.
Domovinski rat - O njemu kratko i neke moje bilješke iz toga doba. Za nas je rat započeo 2. svibnja 1991. godine kada su stradali policajci u Borovu Selu. Dana 5. svibnja proširila se vijest da se vode borbe u Sotinu i Lovasu, ted a ima mrtvih na obije strane. To je bilo objavljeno i na Hrvatskome Radiju, doduše kao neslužbena vijest. Kasnije se doznalo da je to bila dezinformacija. Nakon toga kroz selo redovno prolaze tenkovi i nadlijeću nas avionic u niskome letu. Dana 2. kolovoza 1991. u Dalju pogiba Đuro Butorac, a njegova supruga Zorica je ranjena i prevežena u bolnicu u Novi Sad. Za blagdan Velike Gospe u selu se sakupilo tek nekih 2 000 ljudi. Nekako poslije Velike Gospe, započele su molitve za mir po ulicama. Mi smo išli na Vodicu da se molimo. Išli smo takođe i u župnu crkvu, pa poslije svete mise išli do Vodice. Često puta su nas tim putem obilazili autobusi koji su prevozili uplakan narod prema Njemcima. Molitve i procesije su nastavljene sve do 19. rujna. Dana 16. rujna otišla je većina žena i djece iz sela. Prvi minobacački napad na selo bio je 21. rujna 1991. u 14 sati. Tom prilikom je na dio Gupćeve ulice palo 10-ak granata. Geleri su letjeli posvuda po mome dvorištu i ostalim dvorištima. Tada je pogođen čardak u dvorištu Marka Petričević. Iz toga smjera se dizao gusti dim. Pokupio sam jedan geler za uspomenu.
 |
| minobacački geler, uspomena na 21.9.1991. |
 |
| apokaliptične scene sela (slikano 22.9.1991.) |
dorat
- (turski jezik: doru at - mrki konj)
- konj tamnoriđe boje; doro, dorko, dorin, dorija
Došen
- izumrlo ilačko prezime. Nekada živjeli u Strossmayerovoj ulici.
došlja
- pogrdan naziv za doseljenike u naše selo nakon drugog svjetskog rata.
drangulija -
(turski jezik: dram + gururlu - koji se kiti) - sitnica bez
velike vrijednosti (ob. ono što služi za ukras, bižuterija, razne figurice i
sl.)
Draga Gospa Ilačka - naziv dokumentarnog filma o našem svetištu koji je režirao Branko Ištvančić. Film je dobio nekoliko nagrada na festivalima vjerskog filma. Možete ga pogledati ispod posta ili na YOU TUBE
Dragutinac, Mitar - rođen u Srijemskoj Mitrovici, 1920., umro u Strizivojni 1989.) bio je hrvatski pjesnik, skladatelj, liturgičar i crkveni povjesničar. Nama u selu poznat je po pjesmi "Ilačkoj Gospi" (Ravnica Srijemska).
drȁperje
- (francuski jezik: la draperie -
zastor) je bogato nabrana zavjesa, zastor za dekoraciju interijera; dekorativna
tkanina na vratima, prozorima, zidovima; nabrana tkanina u koju je zaodjenuto
ljudsko tijelo.
dreždati -
čekati dugo na jednom mjestu u neizvjesnosti; čamiti
dripac
- mladić ili dječak ružna ponašanja; neuglađen, nepristojan, sirov; neotesanac,
klipan
drljača
- oruđe za obradu (usitnjavanje) zemlje nakon oranja, razrahljuje i izravnava
gornji sloj; brana, zubača
Drmić, Ante
- nekadašnji nastavnik povijesti i zemljopisa u OŠ u selu. Došao je na službu
nakon što je Mirko Pogačić otišao u mirovinu (negdje 1984/5). Za vrijeme
Domovinskog rata bio je pročelnik ureda za prognanike.
drmoseriti
- dangubiti, nevoljko nešto raditi
drnda
- smeće
drndati se
- tresti se, drmati se u vožnji
drob
- stomak, iznutrica
dronjak
- stara krpa, smeće
droždine
- mrvičasti ostatci nakon što se istresu čvarci iz kotla.
drpati
- pipati (se), štipati (o dodirima)
drpiti -
ukrasti
drtina
- slaba, posna zemlja
Drugi svjetski rat
- trajao je u našoj okolici od 1941. do 1945.. Za razliku od Prvog svjetskog
rata koji se nije vodio na našem području, ovaj rat je ostavio puno žrtava na
svim zaraćenim stranama. Više o tome ratu i poraću možete vidjeti OVDJE
drukati
- izdavati tajne, cinkati
druker - vrsta dugmadi, kopča od dva dijela (jedan dio ulazi u drugi), bluza "na drukere"
 |
| druker |
Drvar -
gostionica u selu. O stanje te gostionice piše u jednom članku Vinkovačkih
Novosti. Pročitajte OVDJE.
držalica
- drška, za metlu, lupatu, aršov, …
dućan
- trgovina mješovitom robom. Ja pamtim više njih: “Velma-Brčko” (Dimitrije
Malin), “Zvijezda” (Đuro Lukić), “Marco”, “Bruner”, “Boso”. Također ih je bilo
i prije mojih sjećanja. Znam da je bila jedna u Gupčevoj ulici (kod Vite
Stanković), Radićevoj (kod Ivice Lukačić) i u Nazorovoj (pored Pave Ozdanovac).
 |
| kuća obitelji Duhatschek (danas kuća obitelji Ozdanovac - pekara) i trgovina pored nje |
dud
- dudinja ili murva (Morus), je rod
listopadnog drveća ili grmlja srednje visine, od 6 do 15 metara. U Europi su
najčešće bijeli dud (Morus alba),
crveni dud (Morus rubra) i crni dud (Morus nigra). Najstarije drvo u selu je
ono dudovo između Drajine i Đakulovićeve kuće.
 |
| dud kod "Draje" |
duda -
je predmet napravljnjen od plastike, silikona ili gume koji se daje
novorođenčadima za sisanje. Sastoji se iz silikonskog, plastičnog ili gumenog
nastavka, zaštite za usta i drške. Zaštita za usta je dovoljno velika, da bi se
spriječila mogućnost djetetovog gušenja.
dudinje
- plod biljke dud. Od dudinja se peče rakija (dudovača), a od dudinja crnoga duda priređuje se sirup, koji se
upotrebljava u ljekarništvu.
duditi
- piti alkoholno piće,
dugme - (turski jezik: düǧme) - pločica (ob. okrugla) koja prolazi kroz rupicu (tkanine, kože i sl.) i zakapča; botun, gumb, puce
Dugme - radnja za izradu radne odjeće. Vlasnik je bio Boris Madžar, a nalazio se u ulici V. Nazora 137. Tvrtka je osnovana i ugašena iste godine 2006.
Duhatschek
- izumrlo prezime ilačkih Nijemaca.
 |
| obitelj Duhatscek 1933. godine |
dukat
- Najljepši ukras narodne nošnje. Dukat je srednjovjekovni zlatnik podrijetlom
iz Venecije . Ime dolazi od kratice ducat-us, što znači "vojvodstvo".
Proširio se Europom kao najtipičniji komercijalni zlatnik, težine 3,49 g i
čistoće 0,9866. Javnosti su najpoznatiji dukati kovani u Austrijskom Carstvu
(kasnije Austro-Ugarskom ). Postoje dvije vrste dukata: jednokaratni s masom od
3,49 g i tzv. četvero/četverokaratni, težine 13,9636 g. Austrijski dukat bio je
najčešća novčana jedinica u jugoistočnoj Europi u 19. stoljeću . Četverostruki
dukat “Franjo Josip” (Franz Jozef), najpoznatiji je zlatni novac među Hrvatima.
Krajem 19. i početkom 20. stoljeća, brojni su ga građani Austro-Ugarske
monarhije kupovali i poklanjali u svečanim prigodama kao što su krštenja, svete
potvrde, vjenčanja i slično, a u Slavoniji je dio tradicije upravo ukrašavanje
narodnih nošnji dukatima.
 |
| mali (1 dukat) i veliki (4 dukata) dukat |
dukserica - majica "pod vrat", dolcevita
dulum
- (turski jezik: dönüm) - dan
oranja, zastarjela mjerna jedinica ploštine obradiva zemljišta; posljednji je
iznosio 1000 m², tj. 0,1 hektara.
dumst
- ilački naziv za kompot. Osobno najviše volim dumst od gunja ili grožđa.
 |
| dumst od gunja |
dumstflaša -
tegla za dumst. Najčešća je bila ona veličine od 1 litre.
 |
| dumstflaše |
dunja
- pokrivač od kukuružnjaka, kasnije perja, perina. Ponekada se pod nju stavljao
zagrijana termosica ili crijep da se zagrije.
Dups
- izumrlo prezime ilačkih Nijemaca
durati
- trpjeti
durbin
- naš naziv za kaleidoskop. Obično se kupovao na kirbaju ili za Veliku Gospu. Kaleidoskop
je cijev sa ogledalima u kojoj se nalaze sitni šareni predmeti, kamenčići,
perle, staklena zrnca ili šareni papirići. Koristi se tako što se gleda na
jedan kraj cijevi, a svjetlost ulazi na drugi kraj odbijajući se od ogledala.
 |
| durbin i pogled kroz njega |
duvar - zid
duvno - obor za ovce, tor
dvojnice
- starinsko glazbalo. U selu je najpoznatiji dvojničar bio Ivan Lipavić (“Kalaj”).
dvor
- dvorište
Nema komentara:
Objavi komentar