Brojne Socijalističke organizacije u Vinkovačkom kraju (Vinkovački List, GODINA: 1980 BROJ: 16 STRANICA: 4)

 Vinkovački List, GODINA: 1980 BROJ: 16 STRANICA: 4

Krajem prošlog i početkom ovog stoljeća

Brojne Socijalističke organizacije u Vinkovačkom kraju

 Godine 1895. Socijalistička stranka Hrvatske i Slovenije organizirala je proslavu 1. maja u Šidu u kojoj je sudjelovao i izvjestan broj Vinkovčana

Nakon izvjesnog prekida ponovo se vraćamo knjizi Vinkovački kraj na putu u slobodu i socijalizam autora Josipa Korde i Stavka Pauškara. Ovaj put prenosimo odlomak u kojemu se obrađuje stvaranje i rasprostranjenost socijalističkih organizacija u našem kraju s kraja prošlog i početka ovoga stoljeća, uz spominjenje jedne davne proslave 1. maja.

Godine 1895. Socijaldemokratska stranka Hrvatske i Slavonije organizirala je proslavu Prvog maja. Nema dokumenata iz kojih bi se moglo utvrditi da je proslava u Vinkovačkom kraju organizirana, ali jedan dio Vinkovčana sudjelovao je u proslavi u Šidu. To se vidi iz spiska saslušanih okrivljenika, među kojima je i Ivan Nemec, nadničar iz Starih Jankovaca. Nakon agitacionih priprema, koje su poduzimane u Šidu 1895. i 1896. godine, započinje u Vinkovačkom kraju organizacija socijalističkih klubova. Skoro čitava prva polovica 1897. godine karakteristična je po intenzivnom organiziranju klubova u vinkovačkim selima.

Iz dopisa Glavnog odbora Socijaldemokratske stranke u Zagrebu od 8. III 1897. god. Vidljivo je da se on obraća tek osnovanom klubu u Ilači i da ga za prvu pomoć upućuje na organizaciju u Tovarniku. Prema postojećim izvorima, to je prvi klub na selu u Vinkovačkom kraju. Šid je bio centar pokreta u Sremu u čijoj se neposrednoj blizini nalazi selo Ilača. U klub u Ilači bili su upisani svi seljaci ratari, pa i domaći Nijemci. Od seljaka su se izdvojili načelnik općine, općinski bilježnik i jedan odbornik. Revolt mještana na općinskog odbornika bio je toliki da mu je život bio u opasnosti. Iz ovoga se vidi da su socijaldemokrati vršili pritisak na one koji su se neprijateljski ili oportunistički odnosili prema njihovim klubovima. Tako je utvrđeno da su ilački socijalisti prisilili općinske redare da se upišu u klub. Po mišljenju tadašnjih službenih organa ilački klub je predstavljao vrlo opasno društvo, jer je većina članova kluba vjerovala u skoru podjelu vlastelinske i manastirske zemlje seljacima.

U Vinkovačkim Banovcima osnovan je također klub, ali se pod pritiskom vlasti nakon kratkog vremena raspao. U Gabošu je klub brojio oko 42 člana. Ovaj klub je osnovan na inicijativu Mate Grujića iz Tovarnika. Na čelu pokreta u u Gabošu stajali su Jovan Ćirić, Vaso Cvikić i Milan Kojčinović. Posebno se kao agitator isticao Jovan Ćirić. On je aktivno djelovao na području Markušice, Nuštra, Antina i Tordinaca. Treba istaknuti ulogu Jovana Ćirića u Nuštru, gdje se založio da u sjedištu vlastelinstva obitelji tadašnjeg hrvatskog bana Khuena Hedervaryja organizira klub i razvije jaku propagandu za socijalistički pokret. Klub u Antinu osnovan je na inicijativu socijalista iz Gaboša. Na čelu mu je bio Andrija Mutavdžić. Klub je brojio, prema popisu kojeg je zaplijenila Kotarska oblast, 28 članova. Aktivnost klubova u Nuštru i Marincima ispoljila se u masovnom uključivanju seljaka i poljoprivrednih radnika na imanjima nuštarskog vlastelinstva. Međutim, na području jednog i drugog sela, pokret se razvio u otvoreni sukob s vlašću, što je poprimilo karakter bune.

Slakovački klub bio je pod neposrednim utjecajem kluba u Tovarniku. Nakon Ilače, ovaj je klub najprije politički ojačao. Njegovi članovi održavali su i lične veze sa Glavnim odborom.

Cerić je također bio obuhvaćen agitacijom iz Tovarnika, odakle su vjerovatno dolazili Grujić i Nešković, jer se u izborima spominju dvojica koja su u Ceriću vršila socijalističku propagandu. Klub je osnovan također početkom 1897. godine.

U Lazama je osnovan klub, ali prema postojećim podacima nemoguće je utvrditi broj članova. No, prema represalijama koje su poduzete protiv članstva, klub je sigurno imao znatan broj članova i politički bio jak. Klubovi su pod utjecajima socijalista iz Gaboša osnovani također u Tordincima i Markušici. Broj i snagu, za sada, teško je utvrditi. U Mirkovcima je klubom rukovodio Matija Jovanović kojega postojeća vlast hoće prikazati kao čovjeka koji socijalizam želi iskoristiti na postojećim izborima za vlastitu kandidaturu.

Klubovi, kao organizacije Socijaldemokratske stranke, nešto slabije su se proširili i na sela u južnom i zapadnom dijelu današnje vinkovačke općine.

U Nijemcima je formiran klub u koji su se upisali većim dijelom siromašniji seljaci i nadničari. Brojio je ukupno oko 90 članova. Klub je bio povezan s Tovarnikom i Šidom odakle su stizali svi stranački materijali. U Komletincima i Otoku su vjerojatno postojali klubovi, jer je dopisom Kotarske uprave u Vinkovcima br. 6152 od 20. IV 1897. godine, upućenim osnovnim školama, izričito naglašeno, da se u ova dva sela priprema zajednička proslava Prvog maja. Pučko učiteljstvo se upozorava da ukazuje djeci i pučanstvu na neprijateljsko i protunarodno značenje ove akcije.

Međutim, iz službenih izvještaja Kotarske i Županjske oblasti može se utvrditi da su se i na zapadnom dijelu tadašnjeg vinkovačkog kotara širile socijalističke ideje, da su ih najprije prihvaćali i širili nadničari koji su se počeli organizirati.

Tako u Starim Mikanovcima, Vođincima i Ivankovu vinkovački nadničari šire socijalističku štampu koju je u Vinkovce donio M. Grujić iz Tovarnika. Dali su u uspomenutim mjestima bili organizirani klubovi i koliko su članova imali, još nije utvrđeno. Navedeni podaci, bez sumnje, dokazuju rasprostranjenost socijalističkih organizacija u čitavom vinkovačkom kraju.