S PROSLAVE DANA OSLOBOĐENJA ILAČE
Spomen-ploča revolucionaru F. Hajmburgeru
Na Dan oslobođenja Ilače, 12. travnja, na mjestu gdje je nekad bila kuća Franje Hajmburgera, ilačkog revolucionara, kojemu je na zidu, što je još ostao do ulice, otkrivena spomen-ploča, održan je svečani zbor.
Prisustvovao mu je veći broj mještana, te predstavnika društvenopolitičkih organizacija susjednih sela, zatim Milan Mltrović, potpredsjednik Općinske konferencije SKH, Đuro Surla, tajnik Općinskog odbora SUBNORa Vinkovci,Marko Čuže, potpredsjednik Društveno-političkog vijeća Skupštine općine Vinkovci, drago Simanović, predsjednik Općinskog odbora SUBNORa Šid, Vuksan Ljumović, nekadašnji suborac Franje Hajmburgera, kasnije komesar I proleterske divizije u vrijeme Srijemskog fronta, i drugi.
Zbor je otvorio Petar Sertić, predsjednik Mjesne organizacije SUBNORa Ilače, a zatim, je o liku
revolucionara Franje Hamburgera govorio Drago Simanović, istakavši da se Franjo, još u mladosti, angažirao u Socijaldemokratskoj partije u organiziranoj borbi radničke klase na području kotara Šid, gdje je bilo sjedište Socijaldemokratske partije za područje Srijema.
F. Hajmburger odlazi u Prvi svjetski rat 1914. godine, ali se već 1915. godine, na Karpatima, zajedno s cijelom svojom jedinicom, predaje i pada u zarobljeništvo Carske ruske vojske. U zarobljeništvu se povezu, je s ruskim revolucionarima i mnogim drugim zarobljenicima naprednih ideja, a u obrani Oktobarske revolucije, 1918. godine, sudjeluje organizirano u redovima Crvene armije i bori se u Harkovu, Rostovu i Moskvi za vlast sovjetskog naroda
Kući se, u domovinu, F. Hajmburger vraća 1919. godine i nastavlja svojim revolucionarnim radom unatoč tomu, što je bio na razne načine maltretiran i što su ga pojedini mještani napustili kao mušterije njegova kovačkog zanata.
U svom kontinuiranom revolucionarnom djelovanju, Franjo postaje prvi predsjednik MNOOa Ilače, ali se u svom radu povezuje i s mnogim drugovima iz okolnih mjesta.
Fašisti ga hapse, i u vinkovačkom logoru umire 9. studenog 1943. godine.
Prilikom njegova hapšenja, u zatočeništvo su dopali neki Franjini suradnici i njegova kćerka Ljubica.
Nakon izlaganja Drage Simanovića, o razvitku komune Vinkovci u proteklih 30 godina, govorio je Milan Mitrović, potpredsjednik Općinske konferencije SKH Vinkovci dok je spomen-ploču Franji Hajmburgeru otkrio Đuro Surla, tajnik Općinskog odbora SUBNORa Vinkovci.
S prigodnim recitalom, na ovom svečanom zboru, sudjelovali su učenici ilačke Osnovne škole.
Navečer istog dana priređeno je narodno veselje, u sklopu kojega je s kulturno-zabavnim programom nastupilo mjesno KUD M. Gubec
Spomen-ploča revolucionaru F. Hajmburgeru
Na Dan oslobođenja Ilače, 12. travnja, na mjestu gdje je nekad bila kuća Franje Hajmburgera, ilačkog revolucionara, kojemu je na zidu, što je još ostao do ulice, otkrivena spomen-ploča, održan je svečani zbor.
Prisustvovao mu je veći broj mještana, te predstavnika društvenopolitičkih organizacija susjednih sela, zatim Milan Mltrović, potpredsjednik Općinske konferencije SKH, Đuro Surla, tajnik Općinskog odbora SUBNORa Vinkovci,Marko Čuže, potpredsjednik Društveno-političkog vijeća Skupštine općine Vinkovci, drago Simanović, predsjednik Općinskog odbora SUBNORa Šid, Vuksan Ljumović, nekadašnji suborac Franje Hajmburgera, kasnije komesar I proleterske divizije u vrijeme Srijemskog fronta, i drugi.
Zbor je otvorio Petar Sertić, predsjednik Mjesne organizacije SUBNORa Ilače, a zatim, je o liku
revolucionara Franje Hamburgera govorio Drago Simanović, istakavši da se Franjo, još u mladosti, angažirao u Socijaldemokratskoj partije u organiziranoj borbi radničke klase na području kotara Šid, gdje je bilo sjedište Socijaldemokratske partije za područje Srijema.
F. Hajmburger odlazi u Prvi svjetski rat 1914. godine, ali se već 1915. godine, na Karpatima, zajedno s cijelom svojom jedinicom, predaje i pada u zarobljeništvo Carske ruske vojske. U zarobljeništvu se povezu, je s ruskim revolucionarima i mnogim drugim zarobljenicima naprednih ideja, a u obrani Oktobarske revolucije, 1918. godine, sudjeluje organizirano u redovima Crvene armije i bori se u Harkovu, Rostovu i Moskvi za vlast sovjetskog naroda
Kući se, u domovinu, F. Hajmburger vraća 1919. godine i nastavlja svojim revolucionarnim radom unatoč tomu, što je bio na razne načine maltretiran i što su ga pojedini mještani napustili kao mušterije njegova kovačkog zanata.
U svom kontinuiranom revolucionarnom djelovanju, Franjo postaje prvi predsjednik MNOOa Ilače, ali se u svom radu povezuje i s mnogim drugovima iz okolnih mjesta.
Fašisti ga hapse, i u vinkovačkom logoru umire 9. studenog 1943. godine.
Prilikom njegova hapšenja, u zatočeništvo su dopali neki Franjini suradnici i njegova kćerka Ljubica.
Nakon izlaganja Drage Simanovića, o razvitku komune Vinkovci u proteklih 30 godina, govorio je Milan Mitrović, potpredsjednik Općinske konferencije SKH Vinkovci dok je spomen-ploču Franji Hajmburgeru otkrio Đuro Surla, tajnik Općinskog odbora SUBNORa Vinkovci.
S prigodnim recitalom, na ovom svečanom zboru, sudjelovali su učenici ilačke Osnovne škole.
Navečer istog dana priređeno je narodno veselje, u sklopu kojega je s kulturno-zabavnim programom nastupilo mjesno KUD M. Gubec
Nema komentara:
Objavi komentar