Dijelovi teksta:
. . . O datiranju istočnoslavonsko-srijemskih tumula svjedoči nalaz brončanoga razvodnog dugmeta konjske opreme iz uništenog tumula u Ilači koji ga datira u 8. st. pr.Kr., kada se istodobno uz desnu obalu Dunava primjećuje koncentracija ostava koje sadrže dijelove konjske opreme kakva se vjerojatno nalazila i u tumulu u Ilači (VINSKI,VINSKI-GASPARINI, 1962., 266.). . . .
. . . Za križnu razvodnu dugmad, poput primjera iz Ilače, te križno na proboj izrađene okrugle pločice pretpostavlja se razvoj iz lokalnih podunavskih prototipova koji se mogu pratiti od kraja starije faze kulture polja sa žarama, dakle znatno prije početka “trako-kimerijskog” horizonta s kojim se konjska oprema obično dovodila u vezu (MAJNARIĆ-PANDŽIĆ, 1968., 34.). O prisutnosti ovog oblika konjske opreme u ukopu pod tumulom svjedoči nalaz četiri brončana razvodnika, izrađena na proboj u kneževskom grobu 6 tumula 139 groblja na Budinjaku koji je datiran u početak stupnja Podzemelj II ili na prijelaz Podzemelja I na II što odgovara razdoblju 8. st. pr. Kr. (ŠKOBERNE, 1999., 54.-68., T. 9., 1-4). U isto se razdoblje mogu datirati i nalazi iz tumula u Ilači, čime se ujedno naznačuje i donja granica pojave tumula na istočnoslavonsko-srijemskom prostoru.
Prilog poznavanju naseljenosti Vinkovaca i okolice u starijem željeznom dobu
Mr. sc. HRVOJE POTREBICA (2002.)
. . . U Arheološkome muzeju u Zagrebu pohranjeni su i predmeti koji su pristigli kao dar povjerenika A. Bogetića, a potječu iz uništenog tumula u Ilači u kojem su pronađeni: željezno koplje, brončano razvodno dugme konjske opreme, praporac oblika okruglog zvončića te dio žice s dva navoja (LJUBIĆ, 1889., 74.-76., 162.; VINSKI, 1955. a, 33.). . . .
_________________________________________________________________
. . . O datiranju istočnoslavonsko-srijemskih tumula svjedoči nalaz brončanoga razvodnog dugmeta konjske opreme iz uništenog tumula u Ilači koji ga datira u 8. st. pr.Kr., kada se istodobno uz desnu obalu Dunava primjećuje koncentracija ostava koje sadrže dijelove konjske opreme kakva se vjerojatno nalazila i u tumulu u Ilači (VINSKI,VINSKI-GASPARINI, 1962., 266.). . . .
_________________________________________________________________
. . . Za križnu razvodnu dugmad, poput primjera iz Ilače, te križno na proboj izrađene okrugle pločice pretpostavlja se razvoj iz lokalnih podunavskih prototipova koji se mogu pratiti od kraja starije faze kulture polja sa žarama, dakle znatno prije početka “trako-kimerijskog” horizonta s kojim se konjska oprema obično dovodila u vezu (MAJNARIĆ-PANDŽIĆ, 1968., 34.). O prisutnosti ovog oblika konjske opreme u ukopu pod tumulom svjedoči nalaz četiri brončana razvodnika, izrađena na proboj u kneževskom grobu 6 tumula 139 groblja na Budinjaku koji je datiran u početak stupnja Podzemelj II ili na prijelaz Podzemelja I na II što odgovara razdoblju 8. st. pr. Kr. (ŠKOBERNE, 1999., 54.-68., T. 9., 1-4). U isto se razdoblje mogu datirati i nalazi iz tumula u Ilači, čime se ujedno naznačuje i donja granica pojave tumula na istočnoslavonsko-srijemskom prostoru.
Nema komentara:
Objavi komentar