PROSLAVLJEN BLAGDAN
VELIKE GOSPE U MARIJANSKIM SVETIŠTIMA
U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI
S vjerom i nadom treba pratiti Mariju, našu majku
U marijanskim svetištima diljem zemlje u nedjelju, 15. kolovoza, proslavljen je blagdan Velike Gospe, dan svetkovine
Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Katolička crkva to je vjerovanje potvrdila kao svoju dogmu. Proglasio ju je papa Pio XII. 1950. godine, a potvrdio Drugi vatikanski koncil. Blagdan se slavi u velikom broju država, a u Hrvatskoj je taj dan državni blagdan. U najveće marijansko svetištu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, svetište Gospe ilačke, i ove godine pohodili su brojni vjernici.
U svetište na vodici dolazili su još u subotu, kada su se mnogu uputili na putu prema Ilači pješice i bosi, da bi stigli na večernju misu u 19 sati i na misu s ophodom svijećama oko svetišta u 21 sat.
Svečanu svetu misu u nedjelju služio je msgr. dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup
Đakovačko-osječke nadbiskupije. U svom obraćanju vjernicima mons. Hranić je naglasio važnost ovog blagdana Marijina prelaska s ovog svijeta u raj, nazvavši ovaj dan njezinim Uskrsom. ˝Marija nam time pokazuje i poručuje koji je naš put i naš cilj. Nebo je naše obitavalište i zato , se ne treba prepuštati onome što je pomodno, kratkotrajno, ovozemaljsko, prolazno nego s vjerom i nadom pratiti Mariju, našu majku koja nam je uvijek u pomoći˝, rekao je mons. Hranić pozdravivši sve vjernike u ovom Gospinom svetištu.
Okupljenim vjernicima poručio je da se svi koji vjeruju u Isusa Krista i okupljaju se u marijanskim svetištima ˝trebaju zauzimati za oslobođenje žene od svakoga oblika njezine neravnopravnosti, iskorištavanja, podjarmljenosti i sputavanja te za vrednovanje njezine ženstvenosti i posebnosti˝, jer, kako je rekao, ˝žena nije i ne smije biti samo kućna služavka ili obiteljski servis˝. Upozorio je, međutim, kako se pod emancipacijom žene u društvu sve češće ruši njezino majčinstvo i pretvaraju se u objekt muške strasti i pohote te seksualnog i drugog iskorištavanja.
Mnogi vjernici dolazili su u Ilaču radi raznih nakana, ne propuštaju kući ponijeti malo vode s izvora koji najviše privlači bolesne koji u Ilači traže ozdravljenje.
Simbol ilačkog svetišta je voda, izvori moć života, simbol Boga koji je izvor života za
čovjeka. Gradnja današnje crkve Gospe Ilačke počela je 1867. godine, a dovršena je u ljeto 1870. godine. Blagoslovljena je na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Velike Gospe. Od tada tisuće hodočasnika dolazi u Ilaču tražiti utjehu i pomoć, ali i zahvaljivati dragoj Gospi za sva dobra koja su dobili i doživjeli.
Gospin izvor na ovom mjestu izbio je davne 1865. godine. Iste noći kad je nastao izvor mještanin Ilače u snu je vidio blaženu Djevicu Mariju s djetetom Isusom u naručju koja mu reče da je izvor njezin, te da ga ogradi i ne dopusti da se na njemu napaja blago. Mladić je izvor ogradio, a prvi hodočasnici u Ilaču nazvali su ga ˝Gospinom vodicom˝. Mnogi vjernici zaustavili su se i u kapelici u kojoj je i kip Gospe Ilačke te zapalili svijeću za razne nakane.
Svečano je bilo i u Šumanovcima kod Gunje i u Prkovcima u špilji Gospe Lurdske koja ove godine proslavlja 100. obljetnicu.
U VUKOVARSKO-SRIJEMSKOJ ŽUPANIJI
S vjerom i nadom treba pratiti Mariju, našu majku
U marijanskim svetištima diljem zemlje u nedjelju, 15. kolovoza, proslavljen je blagdan Velike Gospe, dan svetkovine
Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Katolička crkva to je vjerovanje potvrdila kao svoju dogmu. Proglasio ju je papa Pio XII. 1950. godine, a potvrdio Drugi vatikanski koncil. Blagdan se slavi u velikom broju država, a u Hrvatskoj je taj dan državni blagdan. U najveće marijansko svetištu u Vukovarsko-srijemskoj županiji, svetište Gospe ilačke, i ove godine pohodili su brojni vjernici.
U svetište na vodici dolazili su još u subotu, kada su se mnogu uputili na putu prema Ilači pješice i bosi, da bi stigli na večernju misu u 19 sati i na misu s ophodom svijećama oko svetišta u 21 sat.
Svečanu svetu misu u nedjelju služio je msgr. dr. Đuro Hranić, pomoćni biskup
Đakovačko-osječke nadbiskupije. U svom obraćanju vjernicima mons. Hranić je naglasio važnost ovog blagdana Marijina prelaska s ovog svijeta u raj, nazvavši ovaj dan njezinim Uskrsom. ˝Marija nam time pokazuje i poručuje koji je naš put i naš cilj. Nebo je naše obitavalište i zato , se ne treba prepuštati onome što je pomodno, kratkotrajno, ovozemaljsko, prolazno nego s vjerom i nadom pratiti Mariju, našu majku koja nam je uvijek u pomoći˝, rekao je mons. Hranić pozdravivši sve vjernike u ovom Gospinom svetištu.
Okupljenim vjernicima poručio je da se svi koji vjeruju u Isusa Krista i okupljaju se u marijanskim svetištima ˝trebaju zauzimati za oslobođenje žene od svakoga oblika njezine neravnopravnosti, iskorištavanja, podjarmljenosti i sputavanja te za vrednovanje njezine ženstvenosti i posebnosti˝, jer, kako je rekao, ˝žena nije i ne smije biti samo kućna služavka ili obiteljski servis˝. Upozorio je, međutim, kako se pod emancipacijom žene u društvu sve češće ruši njezino majčinstvo i pretvaraju se u objekt muške strasti i pohote te seksualnog i drugog iskorištavanja.
Mnogi vjernici dolazili su u Ilaču radi raznih nakana, ne propuštaju kući ponijeti malo vode s izvora koji najviše privlači bolesne koji u Ilači traže ozdravljenje.
Simbol ilačkog svetišta je voda, izvori moć života, simbol Boga koji je izvor života za
čovjeka. Gradnja današnje crkve Gospe Ilačke počela je 1867. godine, a dovršena je u ljeto 1870. godine. Blagoslovljena je na svetkovinu Uznesenja Blažene Djevice Marije ili Velike Gospe. Od tada tisuće hodočasnika dolazi u Ilaču tražiti utjehu i pomoć, ali i zahvaljivati dragoj Gospi za sva dobra koja su dobili i doživjeli.
Gospin izvor na ovom mjestu izbio je davne 1865. godine. Iste noći kad je nastao izvor mještanin Ilače u snu je vidio blaženu Djevicu Mariju s djetetom Isusom u naručju koja mu reče da je izvor njezin, te da ga ogradi i ne dopusti da se na njemu napaja blago. Mladić je izvor ogradio, a prvi hodočasnici u Ilaču nazvali su ga ˝Gospinom vodicom˝. Mnogi vjernici zaustavili su se i u kapelici u kojoj je i kip Gospe Ilačke te zapalili svijeću za razne nakane.
Svečano je bilo i u Šumanovcima kod Gunje i u Prkovcima u špilji Gospe Lurdske koja ove godine proslavlja 100. obljetnicu.
Nema komentara:
Objavi komentar