MARIJANSKO SVETIŠTE U ILAČI JE SVETO MJESTO - OAZA MOLITVE I MIRA
Vlč. Krešimir Aračić, župnik župe sv. Jakova u llači
Blagdan
Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo dan je velikih hodočašća u
marijanska svetišta diljem svijeta. U Lijepoj našoj zaista ih je mnogo.
Među najveća spadaju Marija Bistrica, Sinj,
Trsat kraj Rijeke, Solin, Aljmaš, Voćin... U našoj,
Vukovarsko-srijemskoj županiji poznata su svetišta u llači, u Prkovcima
i u Šumanovcima. Uoči blagdana Velike Gospe, koja u hrvatskoj tradiciji
ima iznimno mjesto, o važnosti tog blagdana, o tradiciji hodočašćenja
Gospi Ilačkoj i drugom razgovarali smo s Krešimirom Aračićem, župnikom župe sv.Jakova u llači.
• I ove će godine petnaestog dana u kolovozu katolici u nas, baš kao i u svijetu, slaviti blagdan Velike Gospe, hodočasteći u velikom broju u marijanska svetišta. Jedno od poznatijih u Slavoniji je u llači, u srijemskom selu čiji su stanovnici posebno ponosni na svoju Vodicu. Valjalo bi se podsjetiti početaka tog sada već poznatog marijanskog svetišta. Kako je sve započelo?
-Na Gluhu nedjelju, 1865. godine, ilačanin Petar Lazin, dok je tjerao blago na pašu, opazio je daje kolni put, kojim je išao, nekoliko metara mokar i poliven vodom. Petar se nije mogao domisliti, tko bi mogao ovako u ranu zoru politi put. Kad je mokro mjesto počeo bolje promatrati, opazi, da je u gornjem dijelu zemlja vlažnija. Znatiželjan, počne raskopavati prstom i štapom zemlju na onom mjestu, gdje je bila najmokrija. Čim je otkopao malo zemlje, provre iz nje kao palac debeo mlaz vode. Bio je to izvor koji više nikad nije presušio. Navečer toga istog dana, jedan je pobožni mladić, Duka Ambrušević, usnuo čudan san. U snu mu se ukaže Blažena Djevica Marija s bijelom krunom na glavi, držeći na lijevoj ruci Dijete Isusa. Rekla mu je, da izvor, što je jučer protekao, pripada njoj, i naredi mu, da ga ogradi i ne dopušta, da se na njemu napajaju životinje i ostalo blago. Mladić izvrši povjereni mu zadatak. Kad je narod saznao za čudni san mladoga Duke i vidio daje izvor ograđen, dolazili su s velikim poštovanjem i odmah dadoše izvoru ime ˝Gospina vodica˝. O svemu je bio obavješten tovarnički župnik Antun Matić, koji se oštro usprotivio hodočašćima na izvor. No narod je počeo sve više dolaziti k izvoru. Poslije mnogih ozdravljenja i viđenja tovarnički župnik dobio je nalog od biskupa da izvijesti Biskupski ordinarijat u Đakovu o svim zbivanjima u llači. Dekan je 18. rujna 1865. godine obavio opet istragu pred šest svjedoka. Biskupski ordinarijat je tada odobrio štovanje Majke Božje -Gospe Ilačke. Te prve godine, prema župnikovim spisima došlo je u Ilaču oko deset tisuća hodočasnika. Nakon tri godine sagrađena je i crkva Gospe Ilačke, koja i danas postoji.
• Mnogi hodočasnici, hodočasteći Gospi Ilačkoj, dobili su uslišanja. Dogodila su se čudesna ozdravljenja. Možete li, temeljem crkvenih zapisa, podsjetiti na neka?
-Iz tih prvih godina ima nekoliko zapisa i primjera: ˝Udovica Eva Petričević iz Ilače, stara 50 godina, bila je sakata na lijevu ruku. Već osam mjeseci nije mogla rukom ni maknuti. Ali kad se jednoga dana počela moliti na Vodici i vodom prati bolesnu ruku, odmah joj je krenulo na bolje, i brzo je ozdravila. Stolara Ignaca Egerta, 50 godina starog udovca, udarila je prije šest godina kap. Desna noga i ruka bile su mu kao drvene, te nije mogao ništa raditi. I on je dolazio na Vodicu zazivajući Majku Božju, da mu pomogne, te je bolesne udove prao vodom s izvora. Za kratko vrijeme toliko se oporavio, daje nastavio svoj stolarski posao. Među najtežim bolesnicima prve godine bila je na izvoru Julijana Szabo iz Parabuća. Julijanu su dovezli na kolima. Njezine noge bile su pune rana, koje su 17 godina curile, a da ih nije bilo moguće ni zaliječiti. Ona je napokon čula za ozdravljenja u llači. Došla je, prala noge vodom s izvora i rane su joj zacijelile. Jedan vinkovački postolar liječio je svoje oči oko godinu dana. Napokon je došao na izvor i ozdravio. Jedna Vinkovčanka dovela je na izvor svoga petogodišnjeg sina Franju Karlića kojemu je desno oko bilo jako bolesno. Majka je sina Franju vodila glasovitim liječnicima. Svi su odgovarali da lijeka nema i da će oko iscuriti. U svojoj velikoj žalosti majka se zavjetovala Gospi Ilačkoj. Nekoliko je puta oprala Franjino oboljelo oko vodom s izvora. Uslijedilo je ozdravljenje. Oči su boljele i vukovarskog lončara Jugurčića. Liječio se dosta dugo ali bez uspjeha. Zavjetovao se Gospi Ilačkoj, ispirao oči vodom s izvora i ozdravio.˝
• Kako agresoru ništa nije bilo sveto, ni sakralni objekti ni bolnice, u Domovinskom ratu svetište je uništeno i crkva je opljačkana. No, angažmanom i marom svećenstva i dobrih ljudi, svetište je obnovljeno. Koliko je trajala obnova i je li u potpunosti završena?
-Materijalna obnova svetišta je započela mirnom reintegracijom u ove krajeve. Obnovilo se dosta toga, ali još ima za obnavljati i uređivati. Crkva na Vodici je bila devastirana i opljačkana, a dvorište svetišta zapušteno. Marljivim trudom župljana i tadašnjeg župnika, darovima općine, biskupije, vjernika i hodočasnika, crkva je ponovno uređena, a u dvorištu sagrađena nadstrešnica kako bi se hodočasnici mogli zaštititi od kiše i sunca. U ogradu dvorišta su opet ugrađene postaje križnog puta. Park ispred Vodice je uređen i postavljenje križ za sve pale žrtve hrvatskog naroda ovih krajeva. Crkva je pretprošle godine ponovno obnovljena: postavljena su četiri vitraja (Rođenje BDM, Dolazak Anđela Gabrijela k Mariji, Susret Elizabete i Marije, Uznesenje BDM], Iznutra je crkva obojena i uređena. Župa Gruda (iz Konavala) darovala je oltar koji sada, obnovljen i pozlaćen, sa slikom Gospe Ilačke, krasi Crkvu na Vodici. Još je puno planova za ovo svetište kako bi ono zasjalo punim sjajem i značenjem za ovaj dio Srijema i Slavonije. Trudom i darovima dobrih ljudi to će i biti.
• Vratimo se slavljenju blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo ili Velike Gospe. Pojasnite što se točno slavi na taj veliki blagdan?
-Najsuvremenija vjerska istina o Isusovoj majci Mariji jest ona stoje slavimo usred ljeta, a najuže je povezana s velikim proljetnim blagdanom -Uskrsom. To je istina o Marijinu uznesenju. Papa Pio XII. apostolskom konstitucijom ˝Predarežljivi Bog˝ 1950. godine je proglasio daje ’Marija Bogorodica-Bezgrešna i vazda Djevica -ispunivši tijek zemaljskog života tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu’. Na blagdan Velike Gospe ili Uznesenja BDM koji se slavi 15. kolovoza kršćani se raduju tome stoje Isusova majka Marija poput svoga Sina pobijedila smrt te kao cijela, živa ljudska osoba tijelom i dušom zauvijek živi u Bogu. Razumije se da mi koji još nemamo iskustvo o takvu životu ne možemo ni opisati ni zamisliti kako izgledaju uskrsli ljudi i kako oni žive. Ne treba se ni truditi, jer je zapravo nemoguće. Ali je važno znati da je to sigurno, daje zajamčeno, da će se u tom životu ispuniti sve ljudske težnje, da ćemo biti oslobođeni svih zala, svakoga robovanja i ograničenja, da ćemo izravno poznavati Boga, da ćemo trajno rasti u znanju i ljubavi -da ćemo biti nezamislivo sretni. Jamstvo svega toga je Isusovo uskrsnuće. Slaveći, dakle, Marijino uznesenja na nebo, slavimo Isusovo, njezino i naše uskrsnuće.
• Štovanje Marijina lika uopće je u hrvatskih katolika vrlo rašireno i nije to slučajno. Dapače. Blaženu Djevicu Mariju Hrvati su prozvali Advocata Fidelissima Regni Croate, najvjernijom odvjetnicom hrvatskog kraljevstva. Njoj se zavjetuje, štuje i moli. Može li se reći da su sve više Marijine suotkupiteljske atribucije prisutne u našem narodu?
Marija, iako je uznesena na nebo, nikad nije napustila čovjeka vjernika koji joj se moli, koji joj se zavjetuje, koji je štuje, koji preko nje želi doći k Isusu. Hrvatski narod u svojoj povijesti mnogo puta je osjetio njezin zagovor i pomoć. Da nije nje, da nije našeg krsnog saveza s njom, možda ni Hrvatske ne bi bilo. Gledajući noviju povijest, da nije toliko molitvi izrečeno na koljenima njoj i njezinu sinu, možda bismo i danas stenjali pod komunizmom a mnoge obitelji bile razdvojene berlinskim zidom. A gledajući noviju hrvatsku povijest, da nije toliko krunica s vjerom izrečeno naših žena, majki i baka u tihim domovima kad su čekali da im se sinovi, muževi i unuci vrate s branika Domovine, možda ne bismo sad mogli slobodno navijati za Hrvatsku. Marija je uvijek bila i ostat će našom najvjernijom odvjetnicom i zagovornicom pred svojim Sinom. To je činjenica. Ali ovisi i o nama ljudima da li ćemo je prihvatiti za pomoć, za zagovor, ili ćemo, drsko i oholo, gledati samo svoje snage, taštine i pohlepe. Ovisi o nama koliko će Bog djelovati u našem životu. Ovisi o nama koliko će Marija biti naša odvjetnica, naša zagovornica. Ako se budemo i dalje njoj zavjetovali, njoj se molili, nju štovali, preko nje išli Isusu, jedinom Spasitelju ljudi, tada je naša i budućnost našeg hrvatskog naroda sigurna.
• Kakav program očekuje hodočasnike koji će ove godine hodočastiti u svetište Gospe Ilačke i što im možete poručiti?
-Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije je od velikog značenja zato slavlje počinje već 14. kolovoza. Od 16,00 sati mogućnost je susreta s Isusom u sakramentu pomirenja, ispovijedi. Prva sveta misa uoči Velike Gospe je u 19,00 sati koju predvodi vlč. Boris Vulić, svećenik-student u Rimu. Svetu misu s procesijom u 21,00 sati predvodi vlč. Tomislav Curić, župni vikar iz Vinkovaca 1. Svetu misu u 23,00 sata predvodi vlč. Matej Glavica, mladomisnik iz Ladimirevaca. Na sam dan Velike Gospe, 15. kolovoza, prva misa je ujutro u 7,00 sati koju predvodi vlč. Ladislav Dort, mladomisnik iz Rume. Svetu misu u 9,00 sati predvodi domaći mladomisnik vlč. Zvonimir Martinović. Svečanu svetu misu u 10,30 predvodi vlč. dr. Ivo Džinić, profesor pastoralne teologije na Katoličkom Bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Posljednju misu svetkovine Velike Gospe predvodi mladomisnik iz Đakova vlč. Mihael Mađarević. Između svetih misa je marijanska pobožnost i mogućnost za ispovijed i osobne pobožnosti. Želim ovom prilikom pozdraviti sve čitatelje Vinkovačkog lista i pozvati ih u marijansko svetište Gospe Ilačke i zaželjeti im dobrodošlicu u Ilaču. Naći će se na mjestu na kojem je potekla Gospina vodica. Marija nam želi biti zagovornica, odvjetnica, pomoć u našem životu. Ona nas želi upućivati svome sinu Isusu. Preko nje Isusu. I u ovo svetište mnogi su dolazili, već 143 godine, i dolaze, i mnogi su doživjeli čudesna ozdravljenja jer su vjerovali Gospi, vjerovali Bogu, jer su pili ovu vodu, a mnogi i nisu doživjeli čudesa, ali su, a to je možda važnije od čuda, dobili snagu da nastave nositi teret svojih križeva, bolesti i teškoća. Zahvaljujemo Bogu što nam je darovao Mariju za majku. Nju, zdravlje bolesnih, utočište grešnika, utjehu žalosnih, zajedno ćemo slaviti, njoj zahvaljivati. Marijansko svetište u llači je sveto mjesto -oaza molitve i mira. Ušavši u ovo dvorište svetišta, ući ćete na sveto tlo, osjetite to, i srcem, i dušom, i tijelom, tako što ćete se potruditi da provedete ovo vrijeme u tišini, molitvi i sabranosti. Odvojili ste ove trenutke upravo za to. Iskoristite taj dan, iskoristite ovo mjesto. Nemojmo otići, a da to nismo osjetili. Otiđimo iz ovog svetišta ispunjeni, ohrabreni, utješeni, blagoslovljeni od Boga, potpomognuti od Marije, Isusove i naše majke.
Razgovarala: Milka Vida Foto: D. Lamut
Vlč. Krešimir Aračić, župnik župe sv. Jakova u llači
Blagdan
Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo dan je velikih hodočašća u
marijanska svetišta diljem svijeta. U Lijepoj našoj zaista ih je mnogo.
Među najveća spadaju Marija Bistrica, Sinj,
Trsat kraj Rijeke, Solin, Aljmaš, Voćin... U našoj,
Vukovarsko-srijemskoj županiji poznata su svetišta u llači, u Prkovcima
i u Šumanovcima. Uoči blagdana Velike Gospe, koja u hrvatskoj tradiciji
ima iznimno mjesto, o važnosti tog blagdana, o tradiciji hodočašćenja
Gospi Ilačkoj i drugom razgovarali smo s Krešimirom Aračićem, župnikom župe sv.Jakova u llači.• I ove će godine petnaestog dana u kolovozu katolici u nas, baš kao i u svijetu, slaviti blagdan Velike Gospe, hodočasteći u velikom broju u marijanska svetišta. Jedno od poznatijih u Slavoniji je u llači, u srijemskom selu čiji su stanovnici posebno ponosni na svoju Vodicu. Valjalo bi se podsjetiti početaka tog sada već poznatog marijanskog svetišta. Kako je sve započelo?
-Na Gluhu nedjelju, 1865. godine, ilačanin Petar Lazin, dok je tjerao blago na pašu, opazio je daje kolni put, kojim je išao, nekoliko metara mokar i poliven vodom. Petar se nije mogao domisliti, tko bi mogao ovako u ranu zoru politi put. Kad je mokro mjesto počeo bolje promatrati, opazi, da je u gornjem dijelu zemlja vlažnija. Znatiželjan, počne raskopavati prstom i štapom zemlju na onom mjestu, gdje je bila najmokrija. Čim je otkopao malo zemlje, provre iz nje kao palac debeo mlaz vode. Bio je to izvor koji više nikad nije presušio. Navečer toga istog dana, jedan je pobožni mladić, Duka Ambrušević, usnuo čudan san. U snu mu se ukaže Blažena Djevica Marija s bijelom krunom na glavi, držeći na lijevoj ruci Dijete Isusa. Rekla mu je, da izvor, što je jučer protekao, pripada njoj, i naredi mu, da ga ogradi i ne dopušta, da se na njemu napajaju životinje i ostalo blago. Mladić izvrši povjereni mu zadatak. Kad je narod saznao za čudni san mladoga Duke i vidio daje izvor ograđen, dolazili su s velikim poštovanjem i odmah dadoše izvoru ime ˝Gospina vodica˝. O svemu je bio obavješten tovarnički župnik Antun Matić, koji se oštro usprotivio hodočašćima na izvor. No narod je počeo sve više dolaziti k izvoru. Poslije mnogih ozdravljenja i viđenja tovarnički župnik dobio je nalog od biskupa da izvijesti Biskupski ordinarijat u Đakovu o svim zbivanjima u llači. Dekan je 18. rujna 1865. godine obavio opet istragu pred šest svjedoka. Biskupski ordinarijat je tada odobrio štovanje Majke Božje -Gospe Ilačke. Te prve godine, prema župnikovim spisima došlo je u Ilaču oko deset tisuća hodočasnika. Nakon tri godine sagrađena je i crkva Gospe Ilačke, koja i danas postoji.
• Mnogi hodočasnici, hodočasteći Gospi Ilačkoj, dobili su uslišanja. Dogodila su se čudesna ozdravljenja. Možete li, temeljem crkvenih zapisa, podsjetiti na neka?
-Iz tih prvih godina ima nekoliko zapisa i primjera: ˝Udovica Eva Petričević iz Ilače, stara 50 godina, bila je sakata na lijevu ruku. Već osam mjeseci nije mogla rukom ni maknuti. Ali kad se jednoga dana počela moliti na Vodici i vodom prati bolesnu ruku, odmah joj je krenulo na bolje, i brzo je ozdravila. Stolara Ignaca Egerta, 50 godina starog udovca, udarila je prije šest godina kap. Desna noga i ruka bile su mu kao drvene, te nije mogao ništa raditi. I on je dolazio na Vodicu zazivajući Majku Božju, da mu pomogne, te je bolesne udove prao vodom s izvora. Za kratko vrijeme toliko se oporavio, daje nastavio svoj stolarski posao. Među najtežim bolesnicima prve godine bila je na izvoru Julijana Szabo iz Parabuća. Julijanu su dovezli na kolima. Njezine noge bile su pune rana, koje su 17 godina curile, a da ih nije bilo moguće ni zaliječiti. Ona je napokon čula za ozdravljenja u llači. Došla je, prala noge vodom s izvora i rane su joj zacijelile. Jedan vinkovački postolar liječio je svoje oči oko godinu dana. Napokon je došao na izvor i ozdravio. Jedna Vinkovčanka dovela je na izvor svoga petogodišnjeg sina Franju Karlića kojemu je desno oko bilo jako bolesno. Majka je sina Franju vodila glasovitim liječnicima. Svi su odgovarali da lijeka nema i da će oko iscuriti. U svojoj velikoj žalosti majka se zavjetovala Gospi Ilačkoj. Nekoliko je puta oprala Franjino oboljelo oko vodom s izvora. Uslijedilo je ozdravljenje. Oči su boljele i vukovarskog lončara Jugurčića. Liječio se dosta dugo ali bez uspjeha. Zavjetovao se Gospi Ilačkoj, ispirao oči vodom s izvora i ozdravio.˝
• Kako agresoru ništa nije bilo sveto, ni sakralni objekti ni bolnice, u Domovinskom ratu svetište je uništeno i crkva je opljačkana. No, angažmanom i marom svećenstva i dobrih ljudi, svetište je obnovljeno. Koliko je trajala obnova i je li u potpunosti završena?
-Materijalna obnova svetišta je započela mirnom reintegracijom u ove krajeve. Obnovilo se dosta toga, ali još ima za obnavljati i uređivati. Crkva na Vodici je bila devastirana i opljačkana, a dvorište svetišta zapušteno. Marljivim trudom župljana i tadašnjeg župnika, darovima općine, biskupije, vjernika i hodočasnika, crkva je ponovno uređena, a u dvorištu sagrađena nadstrešnica kako bi se hodočasnici mogli zaštititi od kiše i sunca. U ogradu dvorišta su opet ugrađene postaje križnog puta. Park ispred Vodice je uređen i postavljenje križ za sve pale žrtve hrvatskog naroda ovih krajeva. Crkva je pretprošle godine ponovno obnovljena: postavljena su četiri vitraja (Rođenje BDM, Dolazak Anđela Gabrijela k Mariji, Susret Elizabete i Marije, Uznesenje BDM], Iznutra je crkva obojena i uređena. Župa Gruda (iz Konavala) darovala je oltar koji sada, obnovljen i pozlaćen, sa slikom Gospe Ilačke, krasi Crkvu na Vodici. Još je puno planova za ovo svetište kako bi ono zasjalo punim sjajem i značenjem za ovaj dio Srijema i Slavonije. Trudom i darovima dobrih ljudi to će i biti.
• Vratimo se slavljenju blagdana Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo ili Velike Gospe. Pojasnite što se točno slavi na taj veliki blagdan?
-Najsuvremenija vjerska istina o Isusovoj majci Mariji jest ona stoje slavimo usred ljeta, a najuže je povezana s velikim proljetnim blagdanom -Uskrsom. To je istina o Marijinu uznesenju. Papa Pio XII. apostolskom konstitucijom ˝Predarežljivi Bog˝ 1950. godine je proglasio daje ’Marija Bogorodica-Bezgrešna i vazda Djevica -ispunivši tijek zemaljskog života tijelom i dušom uznesena u nebesku slavu’. Na blagdan Velike Gospe ili Uznesenja BDM koji se slavi 15. kolovoza kršćani se raduju tome stoje Isusova majka Marija poput svoga Sina pobijedila smrt te kao cijela, živa ljudska osoba tijelom i dušom zauvijek živi u Bogu. Razumije se da mi koji još nemamo iskustvo o takvu životu ne možemo ni opisati ni zamisliti kako izgledaju uskrsli ljudi i kako oni žive. Ne treba se ni truditi, jer je zapravo nemoguće. Ali je važno znati da je to sigurno, daje zajamčeno, da će se u tom životu ispuniti sve ljudske težnje, da ćemo biti oslobođeni svih zala, svakoga robovanja i ograničenja, da ćemo izravno poznavati Boga, da ćemo trajno rasti u znanju i ljubavi -da ćemo biti nezamislivo sretni. Jamstvo svega toga je Isusovo uskrsnuće. Slaveći, dakle, Marijino uznesenja na nebo, slavimo Isusovo, njezino i naše uskrsnuće.
• Štovanje Marijina lika uopće je u hrvatskih katolika vrlo rašireno i nije to slučajno. Dapače. Blaženu Djevicu Mariju Hrvati su prozvali Advocata Fidelissima Regni Croate, najvjernijom odvjetnicom hrvatskog kraljevstva. Njoj se zavjetuje, štuje i moli. Može li se reći da su sve više Marijine suotkupiteljske atribucije prisutne u našem narodu?
Marija, iako je uznesena na nebo, nikad nije napustila čovjeka vjernika koji joj se moli, koji joj se zavjetuje, koji je štuje, koji preko nje želi doći k Isusu. Hrvatski narod u svojoj povijesti mnogo puta je osjetio njezin zagovor i pomoć. Da nije nje, da nije našeg krsnog saveza s njom, možda ni Hrvatske ne bi bilo. Gledajući noviju povijest, da nije toliko molitvi izrečeno na koljenima njoj i njezinu sinu, možda bismo i danas stenjali pod komunizmom a mnoge obitelji bile razdvojene berlinskim zidom. A gledajući noviju hrvatsku povijest, da nije toliko krunica s vjerom izrečeno naših žena, majki i baka u tihim domovima kad su čekali da im se sinovi, muževi i unuci vrate s branika Domovine, možda ne bismo sad mogli slobodno navijati za Hrvatsku. Marija je uvijek bila i ostat će našom najvjernijom odvjetnicom i zagovornicom pred svojim Sinom. To je činjenica. Ali ovisi i o nama ljudima da li ćemo je prihvatiti za pomoć, za zagovor, ili ćemo, drsko i oholo, gledati samo svoje snage, taštine i pohlepe. Ovisi o nama koliko će Bog djelovati u našem životu. Ovisi o nama koliko će Marija biti naša odvjetnica, naša zagovornica. Ako se budemo i dalje njoj zavjetovali, njoj se molili, nju štovali, preko nje išli Isusu, jedinom Spasitelju ljudi, tada je naša i budućnost našeg hrvatskog naroda sigurna.
• Kakav program očekuje hodočasnike koji će ove godine hodočastiti u svetište Gospe Ilačke i što im možete poručiti?
-Svetkovina Uznesenja Blažene Djevice Marije je od velikog značenja zato slavlje počinje već 14. kolovoza. Od 16,00 sati mogućnost je susreta s Isusom u sakramentu pomirenja, ispovijedi. Prva sveta misa uoči Velike Gospe je u 19,00 sati koju predvodi vlč. Boris Vulić, svećenik-student u Rimu. Svetu misu s procesijom u 21,00 sati predvodi vlč. Tomislav Curić, župni vikar iz Vinkovaca 1. Svetu misu u 23,00 sata predvodi vlč. Matej Glavica, mladomisnik iz Ladimirevaca. Na sam dan Velike Gospe, 15. kolovoza, prva misa je ujutro u 7,00 sati koju predvodi vlč. Ladislav Dort, mladomisnik iz Rume. Svetu misu u 9,00 sati predvodi domaći mladomisnik vlč. Zvonimir Martinović. Svečanu svetu misu u 10,30 predvodi vlč. dr. Ivo Džinić, profesor pastoralne teologije na Katoličkom Bogoslovnom fakultetu u Đakovu. Posljednju misu svetkovine Velike Gospe predvodi mladomisnik iz Đakova vlč. Mihael Mađarević. Između svetih misa je marijanska pobožnost i mogućnost za ispovijed i osobne pobožnosti. Želim ovom prilikom pozdraviti sve čitatelje Vinkovačkog lista i pozvati ih u marijansko svetište Gospe Ilačke i zaželjeti im dobrodošlicu u Ilaču. Naći će se na mjestu na kojem je potekla Gospina vodica. Marija nam želi biti zagovornica, odvjetnica, pomoć u našem životu. Ona nas želi upućivati svome sinu Isusu. Preko nje Isusu. I u ovo svetište mnogi su dolazili, već 143 godine, i dolaze, i mnogi su doživjeli čudesna ozdravljenja jer su vjerovali Gospi, vjerovali Bogu, jer su pili ovu vodu, a mnogi i nisu doživjeli čudesa, ali su, a to je možda važnije od čuda, dobili snagu da nastave nositi teret svojih križeva, bolesti i teškoća. Zahvaljujemo Bogu što nam je darovao Mariju za majku. Nju, zdravlje bolesnih, utočište grešnika, utjehu žalosnih, zajedno ćemo slaviti, njoj zahvaljivati. Marijansko svetište u llači je sveto mjesto -oaza molitve i mira. Ušavši u ovo dvorište svetišta, ući ćete na sveto tlo, osjetite to, i srcem, i dušom, i tijelom, tako što ćete se potruditi da provedete ovo vrijeme u tišini, molitvi i sabranosti. Odvojili ste ove trenutke upravo za to. Iskoristite taj dan, iskoristite ovo mjesto. Nemojmo otići, a da to nismo osjetili. Otiđimo iz ovog svetišta ispunjeni, ohrabreni, utješeni, blagoslovljeni od Boga, potpomognuti od Marije, Isusove i naše majke.
Razgovarala: Milka Vida Foto: D. Lamut
Nema komentara:
Objavi komentar