Iz novoosnovane Poljoprivredne zadruge Ilača
USPJEŠAN POČETAK
Organiziranje što racionalnije proizvodnje i plasmana proizvoda -osnovni je zadatak Zadruge
Primjer novoosnovane Poljoprivredne zadruge u Ilači pokazuje da seljaci najbolje znaju kako će se samoorganizirati, bez nametanja sa strane raznih organizacionih oblika i modela. Seljaci u Ilači sami su, na jednom od zborova građana, pokrenuli inicijativu za osnivanje Zadruge, jer su bili nezadovoljni onim što im je pružala RJ Poljousluge, odnosno bivše PIKove Kooperacije.
Svjesni su da Ilača, s preko 2.000 katastarskih jutara obradivih površina u privatnom posjedu, predstavlja veliki ekonomski potencijal, a s druge strane, nitko se nije brinuo o tome da se taj potencijal najracionalnije i najprofitabilnije iskoristi.
Poljoprivredna zadruga osnovana je 28. rujna (1989.), a osnovalo ju je 60 osnivača, odnosno zadrugara. Novi potencijalni zadrugari javljaju se gotovo svakodnevno, tako da ih je sada praktički 85. Međutim, primanje novih za sada je obustavljeno do iza Nove godine, kada će se novi zadrugari primati prema nešto izmijenjenim kriterijima.
Kako nam je rekao gospodin Vladimir Baličević, direktor PZ Ilača, trenutno ova Zadruga ne raspolaže vlastitim obradivim površinama, ali su intencije, što će omogućiti novi zakonski propisi, da se Mjesnoj zajednici ili Poljoprivrednoj zadruzi vrati 450 do 500 katastarskih jutara, vlasništvo bivše zadruge ukinute 50-tih godina, kada je ta zemlja prenesena u društveno vlasništvo. Gospodin Baličević ukratko nam je ispričao i o osnovnoj djelatnosti Zadruge. Naglasio je, uz ostalo, da je u protekla 2,5 mjeseca postojanja napravila znatno veći promet, nego RJ Poljousluge. Seljacima je nabavljeno sjeme, gnojivo i reprodukcijski materijal po povoljnim cijenama, a u narednom razdoblju jedan od osnovnih zadataka je organiziranje proizvodnje na površinama zadrugara. Pokušat će se organizirati i proizvodnja poljoprivrednih kultura koje do sada nisu baš bile zastupljene, uz, naravno, prethodno osigurano tržište i zaradu. Proizvodnja bi se organizirala kapitalom seljaka, jer Zadruga nema sredstava za kreditiranje, ali im zato jamči plasman i profitabilnost nekih novih proizvodnji, uz već tradicionalnu proizvodnju kukuruza, pšenice i nekih vrsla industrijskog bilja.
Zadruga ima i nekih drugih programa za budućnost, kako ističu realnih, a ne megalomanskih. Važno je, također naglasiti da su na čelu Zadruge mladi i stručni ljudi (u prosjeku 27 godina starosti i sve inženjeri poljoprivredne struke, njih trojica, te jedan trgovac u prodavaonici vlasništva Zadruge). Entuzijazma i mit znanja ne nedostaje, pa je i to određena garancija za uspješno poslovanje ove Zadruge. Primjer Ilačana, vjerujemo, potaknut će i seljake u drugim seoskim sredinama da se samoorganiziraju i oslone sami na sebi, što ih je održalo i svih proteklih godina.
Josip Karšaj
USPJEŠAN POČETAK
Organiziranje što racionalnije proizvodnje i plasmana proizvoda -osnovni je zadatak Zadruge
Primjer novoosnovane Poljoprivredne zadruge u Ilači pokazuje da seljaci najbolje znaju kako će se samoorganizirati, bez nametanja sa strane raznih organizacionih oblika i modela. Seljaci u Ilači sami su, na jednom od zborova građana, pokrenuli inicijativu za osnivanje Zadruge, jer su bili nezadovoljni onim što im je pružala RJ Poljousluge, odnosno bivše PIKove Kooperacije.
Svjesni su da Ilača, s preko 2.000 katastarskih jutara obradivih površina u privatnom posjedu, predstavlja veliki ekonomski potencijal, a s druge strane, nitko se nije brinuo o tome da se taj potencijal najracionalnije i najprofitabilnije iskoristi.
Poljoprivredna zadruga osnovana je 28. rujna (1989.), a osnovalo ju je 60 osnivača, odnosno zadrugara. Novi potencijalni zadrugari javljaju se gotovo svakodnevno, tako da ih je sada praktički 85. Međutim, primanje novih za sada je obustavljeno do iza Nove godine, kada će se novi zadrugari primati prema nešto izmijenjenim kriterijima.
Kako nam je rekao gospodin Vladimir Baličević, direktor PZ Ilača, trenutno ova Zadruga ne raspolaže vlastitim obradivim površinama, ali su intencije, što će omogućiti novi zakonski propisi, da se Mjesnoj zajednici ili Poljoprivrednoj zadruzi vrati 450 do 500 katastarskih jutara, vlasništvo bivše zadruge ukinute 50-tih godina, kada je ta zemlja prenesena u društveno vlasništvo. Gospodin Baličević ukratko nam je ispričao i o osnovnoj djelatnosti Zadruge. Naglasio je, uz ostalo, da je u protekla 2,5 mjeseca postojanja napravila znatno veći promet, nego RJ Poljousluge. Seljacima je nabavljeno sjeme, gnojivo i reprodukcijski materijal po povoljnim cijenama, a u narednom razdoblju jedan od osnovnih zadataka je organiziranje proizvodnje na površinama zadrugara. Pokušat će se organizirati i proizvodnja poljoprivrednih kultura koje do sada nisu baš bile zastupljene, uz, naravno, prethodno osigurano tržište i zaradu. Proizvodnja bi se organizirala kapitalom seljaka, jer Zadruga nema sredstava za kreditiranje, ali im zato jamči plasman i profitabilnost nekih novih proizvodnji, uz već tradicionalnu proizvodnju kukuruza, pšenice i nekih vrsla industrijskog bilja.
Zadruga ima i nekih drugih programa za budućnost, kako ističu realnih, a ne megalomanskih. Važno je, također naglasiti da su na čelu Zadruge mladi i stručni ljudi (u prosjeku 27 godina starosti i sve inženjeri poljoprivredne struke, njih trojica, te jedan trgovac u prodavaonici vlasništva Zadruge). Entuzijazma i mit znanja ne nedostaje, pa je i to određena garancija za uspješno poslovanje ove Zadruge. Primjer Ilačana, vjerujemo, potaknut će i seljake u drugim seoskim sredinama da se samoorganiziraju i oslone sami na sebi, što ih je održalo i svih proteklih godina.
Josip Karšaj
Nema komentara:
Objavi komentar