petak, 17. travnja 2015.

Ilačka kronologija - 1940.-1949.

1940.

crkva sv. Jakova, 1940. godine

1.1.1940.

-Ilača se nalazi u Kraljevini Jugoslaviji. Pripadali smo Banovini Hrvatskoj, sa sjedištem u Zagrebu i kotaru Šid.

karta Banovine Hrvatske

15.8.1940.

-Ilaču je posjetio Bosansko-srijemski ili Đakovački biskup Dr. sc. Antun Akšamović

Dr. sc. Antun Akšamović

16.8.1940.

Dopis biskupa Akšamovića Župnom uredu u Tovarniku u kojem dopušta da se 1.1.1941. godine osnuje župa Ilača

8.11.1940.

Na sjednici Općinskog odbora Upravne općine Ilača predlaže se slanje dopisa biskupu da se Ilača odvoji od župe Tovarnik i tako postane samostalna župa.

1940.

U Ilači je bilo: 10 kovača, 3 gostioničara, 1 trgovac žitom, 1 jajarica, 4 mesara, 5 stolara, 1 urar, 5 trgovaca, 2 bačvara, 10 brijača, 8 postolara, 4 krojača, 3 sedlara, 3 sodara, 4 korpara, 1 krovopokrivač, 1 limar, 3 pekara, 1 tokar, 3 bravara, 1 ispitani strojar, 2 pletača, 4 zidara.

1941.

10.4.1941.

Uspostavljena Nezavisna Država Hrvatska. Ilača se nalazila u Velikoj Župi Vuka sa sjedištem u Vukovaru, te u kotaru Šid.

karta Velike Župe Vuka

11.4.1941.

- Glavnina nemačkog 4G. motorizovanog korpusa zauzela Našice, Osijek. Vinkovce i Vukovar.

- Otpočeo ulazak njemačkih snaga u Srijem na pravcu Vinkovci - Sr. Mitrovica - Ruma. Istovremeno, naoružani mještani njemačke narodnosti (“deutsche mannschaft”) i ustaše zauzimali važnije objekte i državna nadleštva i razoružavali dijelove bivše jugoslavenske vojske.

1.10.1941.

U Ilači osnovana župa sa velečasnim Franjom Pohn kao prvim župnikom u selu.


Franjo Pohn

15.12.1941.

Grof Jakob Eltz iz Vukovara daruje župi Ilača, 10 katastarskih jutara zemlje.

1942.

U Ilači je bila organizirana grupa omladinaca koja je po uputstvima Komunističke partije obavljala određene zadatke za partizane. Momci i djevojke, skupljali su odjeću i obuću i slali je u partizanske jedinice. Partijske i političke letke, bacali su u dvorišta naroda i dijelili narodu.

Osnovana SKOJ-evska organizacija (Savez Komunističke Omladine Jugoslavije) u kući Nikole Grigića. Za sekretara je izabran Slavko Novak, a članovi su bili Stjepan Baličević, Slavko Lukačić, Ljubica Heimburger, Đuro Lukić i Adam Kuveždić.

trojica ilačkih nijemaca na radnoj službi u Josipovcu, kod Osijeka 1942. godine

1943.

kuća Michaela Nellera 1943.

Prvi SKOJ-evci Slavko Novak i Adam Kuvežđić odlaze u partizane.

Početkom 1943. godine u Ilači je osnovan “Mjesni narodnooslobodilački odbor” u kući Franje Heimburgera. Za prvoga je predsjednika izabran Franjo Heimburger, a za članove Marko Lukačić, Antun Lukić i Adam Kuveždić.

11.7.1943.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od VII mjeseca 1943., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu.

Zapovjedništvo IV Oružničke Pukovnije, J. S. Br. 2287/taj. U Tuzli 25. srpnja 1943.

11. VII. 1943. u 0305 sati na želj. pruzi Ilača — Tovarnik na km. 125 (10 km. s.z. Sida) eksplodirao je pakleni stroj pod točkovima teretnog vojnog vlaka br. 8, dva vagona manje oštećena. Žrtava nije bilo. Promet je istog dana uzpostavljen.

12. 7. 1943.

Između Tovarnika i Ilače dijelovi 3. NOP odreda 3. operativne zone NOV i PO Hrvatske minirali prugu i uništili 3 vagona teretnog vlaka sa ratnim materijalom, zbog čega je promet obustavljen 12 sati.

19.7.1943.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od VII mjeseca 1943., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu.

Zapovjedništvo IV Oružničke Pukovnije, J. S. Br. 2287/taj. U Tuzli 25. srpnja 1943.

19. VII. 1943. oko 22:00 sata, na putu između pustare Ivanci i s. Ilače (11 km. s. z. Šida) naoružani partizani nepoznate jačine zaustavili su Hrč Stjepana koji je vozio vršaći stroj i sa stroja mu poskidali i odnijeli remenje.

6. 9. 1943.

Između  Tovarnika i Ilače jedinice 2. srijemskog NOP odreda minirale prugu i uništile lokomotivu i nekoliko vagona teretnog vlaka.

6.9.1943.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od 25.9.1943., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu. J. S. Br. 2971/taj. U Tuzli 25. rujna 1943

6. IX. 1943. u 23:45 sati, na želj. pruzi Ilača—Tovarnik (10 km. s.z. Šida) naletio je vojno-teretni vlak na podmetnutu minu. Lokomotiva i 2 vagona izbačeni. Žrtava nije bilo. Pruga oštećena.

11.9.1943.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od 25.9.1943., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu. J. S. Br. 2971/taj. U Tuzli 25. rujna 1943

11. na 12. IX. 1943. na želj. pruzi Vinkovci — Ilača (16 km. j.i. Vukovara) posjekli su komunisti 32 brzoglasna stupa.

24.9.1943.

Izbačen je iz šina jedan teretni vlak između Tovarnika i Ilače. Uništena je 1 lokomotiva i 6 vagona.

24.9.1943.

Ratni Izvještaj Br. 16 Glavnog Štaba NOV I PO Vojvodine od 30.9.1943. god.

O akcijama Trećeg Bačko-Baranjskog NOP Odreda 30.9.1943. godine

24.9.1943. godine II diverzantska grupa II srijemskog NOP odreda digla je u zrak  jedan neprijateljski teretni vlak, na glavnoj pruzi Beograd—Zagreb između Tovarnika i Ilače. Uništena je lokomotiva i 6 vagona.

2.10.1943.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od 26.10.1943., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu. J. S. Br. 81/taj. U Brodu 26. listopada 1943.

2. X. 1943. oko 22:00 sata, između s. Ilače i želj. postaje Ilača (12 km. s.z. Sida) zapalili su komunisti oko 450 met. stočne hrane i jednu presu u vriednosti 325.000 kuna — vlasništvo Ministarstva oružanih snaga.

9.10.1943.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od 26.10.1943., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu. J. S. Br. 81/taj. U Brodu 26. listopada 1943.

9. X. 1943. oko 22:11 sati, na želj. pruzi Tovarnik — Ilača (10 km. s.z. Sida) naišao je brzi njemački vlak na podmetnutu minu. Lokomotiva oštećena a 5 vagona iskočilo i prevalilo se. 1 vojnik želj. bojne i 1 željeznički službenik lakše povređeni.

11.10.1943.

Živan Kuveždić je 11. listopada 1943. postao državni ministar (ministar bez resora) u Vladi NDH, a na tom je položaju dočekao kraj rata.

Živan Kuveždić kao ministar

19. 10.1943.

19. 10.1943. - Između Ilače i Šidskih Banovaca Diverzantska grupa 2. srijemskog NOP odreda minirala prugu i uništila lokomotivu i 4 vagona nemačkog brzog vlaka.

19. 10.1943.

Ratni Izvještaj Br. 20 Glavnog Štaba NOV I PO Vojvodine od 27.10.1943. Godine

19. 10. 1943, u 19:30 sati, jedna druga diverzantska grupa II srijemskog NOP odreda digla je u zrak neprijateljski brzi vlak sa časnicima, na glavnoj pruzi Beograd—Zagreb između željezničkih postaja Ilača i [Šidski] Banovci. Uništena je lokomotiva i nekoliko vagona. Neprijatelj je imao veliki broj žrtava.

19. 10.1943.

10.11.1943 god. Predsjedništvu Vlade NDH o djelovanju jedinica NOV u Srijemu

Zapovjedništvo 4. oružničke pukovnije, J. S. Br. 220/taj. U Brodu 10. studenog 1943.

19. X. 1943. u 19:57 sati, na želj. pruzi Ilača — Šidski Banovci (12 km. s.z. Šida) naletio je njemački brzi vlak na postavljenu minu. Lokomotiva i 4 vagona sa tračnica izbačeni i teže oštećeni. Strojovođa teže a ložač lakše ranjeni.

9.11.1943.

U logoru Vinkovci, umire Franjo Hajmburger. Njemu je bila posvećene ploča na ogradi kuće pok. Mate Hajmburgera, postavljena 12.4.1975.

10.11.1943.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od 29.11.1943., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu.  J.S. Broj 383/Taj. U Brodu, dne 29. studenog 1943.

10. studenog u selu Ilača (12 km. s. z. Šida) predano je obhodnji oružničke postaje Tovarnik od strane općine 6 komunističkih letaka, koji su bili prikucani po drveću u selu.

2. 12. 1943.

Između Ilače i Šidskih Banovaca Diverzantski udarni bataljon GS NOV i PO za Vojvodinu,  minom izbacio iz šina njemački vojni teretni vlak sa ratnim materijalom i uništio lokomotivu i 8 vagona.

2. 12. 1943. 

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od 25.12.1943., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu.  J. S. Br. 48l/taj. U Brodu 25. prosinca 1943.

2. XII. 1943. u 2217 sati, na želj. pruzi Šid. Banovci - Ilača (13 km. s. z. Šida) naletio je njemački vojni vlak na postavljenu minu od strane komunista. Lokomotiva, 2 vagona i pruga oštećeni. Žrtava nije bilo.

1944.

Što milom, što silom u partizane odlazi 32 borca (1944/1945)

10.1.1944.

10. 1.1944. - Između Tovarnika i Ilače dijelovi 1. čete Diverzantskog udarnog bataljona GS NOV i PO za Vojvodinu iz zasjede napali žandarmerijsku patrolu. Poginula su 4 a ranjen je 1 žandarm.

10.1.1944.

Izvještaj Prve Čete Prvog Diverzantskog Udarnog Bataljona Od 11.1.1944. God. Glavnom Štabu NOV i PO Vojvodine o napadu na neprijateljsku patrol.

Na glavnoj pruzi Beograd—Zagreb između Tovarnika i Ilače napravili smo dubinsku zasedu i dočekali fašističku patrolu koju smo razorili i potukli, patrola se sastojala od 5 fašista i jednog policiskog psa, 4 fašiste je raznela bomba zajedno sa oružjem, a jedan je nestao, verovatno je i on bio ranjen i policiskog psa smo ubili, a usto je ujedno i pruga bila prekidana i telefonske žice tako smo odmah i saobraćaj prekinuli. Naših žrtava nije bilo. Ova je akcija izvršena dne 10. I. 1944 god. u 20:30 čas.

24.3.1944.

Na pruzi između Tovarnika i Ilače dijelovi 2. srijemskog NOP odreda napali domobransku patrolu, te trojicu ubili, jednog teže ranili i jednog zarobili.

24.3.1944.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od 10.4.1944., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu.

J. S. Br. 389/tajno U Brodu, dne 10. travnja 1944.

24. III. 1944. oko 23:30 sati na željezničkoj pruzi Tovarnik - Ilača (10 km s. z. Sida), naoružani partizani nepoznate jačine sačekali su obhodnju željez. bojne i ovu napali. U ovoj borbi poginuli su 3 stražnika, 1 teže ranjen, a 1 nestao, dok su se 3 biegom spasili, jer su napadači bili nadmoćniji. Gubitci partizana nepoznati.

6.4.1944.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od 10.4.1944., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu. J. S. Br. 389/tajno U Brodu, dne 10. travnja 1944.

6. IV. 1944. oko 2330 sati zapalili su partizani željezničku stražaru br. 81 na pruzi Tovarnik — Ilača (10 km s. z. Sida) a od čuvara pruge odnieli razne robe u vrijednosti 100.000 kuna.

30.5.1944.

Ratni Izvještaj Broj 14 Glavnog Štaba NOV I PO Vojvodine Od 2.7.1944. God. O Borbama I Akcijama Vojvođanskih Jedinica 2.7. 1944. god.

30. V. jedinice VI Vojvođanske brigade nakon kraće borbe uništile su neprijateljsko uporište u Ilači. Neprijatelj je imao 30 mrtvih vojnika. Zaplijenjena je izvjesna količina ratnog materijala.

30.5.1944.

Izvještaj Štaba Šeste Vojvođanske Brigade od 5.7.1944. god. Glavnom Štabu NOV i PO Vojvodine o borbama i akcijama brigade od 15.5 do 3.7.1944

ŠTAB VI V. B. Broj: 77/1944 g. 5.6.1944. g.

29/30. V. o.g. Jedinice ovog bataljona izvršile su napad na fašiste u selu Ilači. U tom selu nalazilo se 60 milicajaca. Poslije kraće borbe naše jedinice prisilile su neprijatelja na povlačenje koji je uspeo da dođe u Sastav gestapovaca koji su se nalazili na stanici, a koji služe za osiguranje  pruge. Borba je trajala 1 sat. Neprijateljski gubici u ovoj borbi iznose 20—25 mrtvih, kojom je prilikom ubijen i jedan okoreli zlikovac kod kojega je zarobljena 1 ruska mitraljeta sa oko 100 metaka i ruski pištolj sa 7 metaka. Naši gubici u ovoj borbi su: 2 poginula (od kojih je jedan iz Ekonomskog otseka) i 1 ranjen.

Tom prilikom je zarobljeno 3 puške, oko 150 metaka, 2 civilne puške, dok su ostali zlikovci ostalo oružje sakrili u bašte. Zaplenjen je 1 radio-aparat, 1 pisaća mašina i dosta pisaćeg materijala, 6 pari odela, 6 pari cipela i 15 košulja. U tgovini jednog ustaše zaplijenjeno je materijala za 10 pari odijela, platna za 12 košulja, 5 kom. marama, 50 kg. šećera, 20 kg. kave, 20 kg. soli, 1000 cigareta i raznih drugih stvari. Zaplenjeno je i 3 para konja sa cjelokupnom zapregom.

partizani su zapalili zgradu općine Ilača (u noći sa 30. na 31.5.1944.)

 
posljednji ispraćaj pred njemačkim domom u Ilači za trojicu pripadnika lokalne straže koji su 30. svibnja 1944. pali u partizanskom napadu u Ilači.

prvi grobni križ, ilačkim nijemcima poginulima u partizanskome bombardiranju sela 30. svibnja 1944. (Hans Jungert, Toni Dettlinger, Sepp Stemmer)

5.7.1944.

Između Ilače i Tovarnika dijelovi 2. srijemskog NOP odreda razrušili 500 metara pruge.

5.7.1944.

Izvod iz knjige depeša dvanaestoga korpusa NOVJ 11.7.1944. u 16:00

5 o.m. pokidana je željeznička pruga Bgd—Zgb između Ilače i Tovarnika u dužini od 500 m. Vlakovi ne prometuju noću te možemo slobodno prugu rušiti. Sr.( Sreta Savić-Kolja)

5.7.1944.

Izvještaj IV Oružničke Pukovnije od VII mjeseca 1944., Glavnom Oružničkom Zapovjedništvu NDH o djelovanju partizana u Srijemu.  J. S. Broj: 802/taj. U Brodu, dne 25. srpnja 1944.

4/5.VII. oko 2325 sati na željezničkoj pruzi Ilača — Tovarnik (10 km s. z. Sida) porušili su komunisti miniranjem 5—6 m pruge, te oštetili žicu b.b. linije.

20.7.1944.

Zapovijed Štaba VII Vojvođanske Brigade od 20.7.1944. god. štabovima bataljona za napad na neprijateljsko uporište u selu Nijemcima. Broj: 12/44 Dana 20-VII-44 god.

…..

Ilača: 60 milicajaca koji imaju zadatak osiguranje samoga mjesta, kao i 20 na pruzi (hilfpolicija), koji održavaju vezu sa Tovarnikom i Šidskim Banovcima. Njihovo naoružanje pješačko.

Listopad 1944.

U listopadu 1944., Ilački nijemci, napuštaju Ilaču i zaprežnim kolima odlaze preko Vukovara, Osijeka i Mađarske u Austriju, koja je tada bila dio Njemačkoga Reicha.


odlazak nijemaca iz Ilače

24.11.1944.

Dnevno Izvješće Ia Broj 330/44 Operativnog Odjela Ministarstva Oružanih

Snaga NDH 25.XI 1944 g.

24.11.1944. u 14:15 sati nepr. zrakoplovi bacili su 7 bombi na polje kod ž.p. Ilača. Štete i žrtava nema.

8.12.1944.

Prva proleterska i 3. krajiška brigada zauzele Ilaču.

Po zauzimanju Tovarnika, Štab 1. proleterske divizije uputio je 1. i 3. brigadu u pravcu Ilače sa zadatkom da zauzmu to mjesto, 1. proleterska i 3. krajiška brigada u večernjim satima su otpočele napad na Ilaču, koju su oko ponoći zauzele.

cvijeće za borce Prve proleterske u Ilači, 8.12.1944.

8.12.1944.

Streljanje ilačkih domobrana po zauzeću Ilače od strane partizana 8.12.1944.

Kazivanje pokojnoga Matije Matošević u časopisu Hrvatski Tovarnik:

Uhićeni su Đuro Petričević, Đuro Kolarević, Đuro Vidaković, Ivan Čurćinac i Stjepan Lakić-Banin (ilački domobrani- napomena Pavo Posavac). Njih su osudili najoštriji suci iz Ilače (ilački partizani - napomena Pavo Posavac), pa su ih vojnici otjerali u Šidske Banovce, kod željezničke postaje i tamo ih streljali, izmasakrirali i pobacali u rit. Kada se za to čulo u Ilači, iako se još pucalo,išli su ljudi kolima i njih potovarili u kola i donijeli ih u Ilaču kod Gospine crkve i tamo su ih oprali od blata, a to je moja majka Ivka Matošević  prala i brisala i kada je vidjela kako su ih izmasakrirali, ona je jako zajaukala “Pa jel’ vidite što su uradili hrvatima?”. Tu je bio jedan od onih najoštrijih sudaca,koji je rekao mojoj majci: “A šta ti, kučko jedna, šta tit u radiš?”. Krajem prosinca, moju su majku uhitili i otjerali u zatvor u Ilači. Nije bilo dugo, oni su je pustili iz zatvora, i onda kada je onaj najoštriji sudac-odbornik njoj rekao: “Čekaj, kučko, sada si izašla drugi puta nećeš”. Jednoga dana su srpski vojnici ponovno otjerali moju majku Ivku Matošević, Antuna Petričevića, Katu Lukačić-Jackovu, Peru Martinovića i tamo sui h postreljali i izmasakrirali. Mi za njihove grobove ništa ne znamo. Išao sam u Vinkovce u općinu i pitao gdje je ubijena i je li negdje sahranjena. Onda su mi kazali:”Ako si ti sin one kučke, idi kući jer bi i ti mogao za njom otići”. Tako se ja više nisam usudio nigdje nikoga pitati za nju. Moji Ilačani su kazali: “Samo šuti, to se sve zna.”. Svi sve znaju, samo kučkin sin ne zna za svoj majku.

Pokojna Marica Ferinac je bila svjedok pokopu tih mladića na ilačkome svetištu. U iskopani grob je stavljena slama kao podloga, potom "krpare" (tkane staze), pokojnici i na njih je stavljen pokrov. Potom su zakopani. Govorila je da su za cijelo vrijeme sahrane, ljudi bili nadgledani od milicajaca.

Đuro Kolarević, Đuro Petričević, Đuro Vidaković (slika je previše uništena da bih je mogao obnoviti)

Ivan Čurćinac, Stjepan Lakić-Banin

spomenik ubijenim domobranima u dvorištu svetišta na “Vodici”

9.12.1944.

13. proleterska brigada “Rade Končar” smjestila se u Ilači.

9.12.1944.

Izvod iz dnevnih izvješća operativnog odjeljenja Ministarstva oružanih snaga NDH od 5.10.1944. - 31.12.1944.

9.12.1944. U Srijemu se nastavljaju žestoke borbe s. Ilača i Nijemci (28 km j. z. Vinkovaca). U toku je naš protunapadaj.

13.12.1944.

13. proleterska brigada “Rade Končar” napušta Ilaču točno u podne.

1945.

Brigadni sanitet 13. proleterske u Ilači, u siječnju 1945.

17.1.1945.

Izvješće štaba V NOU divizije od 20.1.1945. god. štabu prve armije NOVJ o borbama protiv njemaca od 17. do 20. siječnja 

Štab V Udarne Divizije I Proleterskog Korpusa NOVJ Pov, 0. br. 56                     20-1 1945 g. U 20 sati.

Padom mraka 17 ov.mj. neprijatelj uspjeva da uđe u Tovarnik. Uslijed ovakve situacije, brigadama: I Jugoslavenskoj i IV Krajiškoj zapovijeda se da se izvuku iz borbe i da brzim maršem preko Ilače - zapadno od Tovarnika i preko Šida izvrše pokret do na prostoriju s. Berkasovo - s. Bapska i postave se na tim položajima za obranu. Ovaj pokret je izvršen i 18 ov.mj. položaji su zauzeti prema danoj zapovjedi.

Partizani se povlače iz Ilače i “Sile osovine” zauzimaju Ilaču u operaciji “Proljetna oluja” (Frühlingssturm)

Na partizanskoj strani:  1. Proleterska brigada, 2. Proleterska brigada, 6. Proleterska brigada, 5. i 21. brigade, potpomognute sovjetskim topništvom i zrakoplovstvom.

Na strani “Sila osovine” XXXIV armijski korpus sastavljen od: 7. SS dobrovoljačka gorska divizija Prinz Eugen (7. SS-Freiwilligen-Gebirgs-Division „Prinz Eugen“), 11. poljska divizija (L) (11th Field Division (L)), 41. pješačka divizija (41. Infanterie-Division), 118. lovačka divizija (118. Jäger-Division) sa sjedištem u Ilači i  3. Hrvatska Pješačka Divizija.

oznaka njemačke "SS dobrovoljačke gorske divizije Prinz Eugen"

XXXIV armijski korpus izvijestio je da je u toj akciji ubijeno 12.000 partizana.

6.4.1945.

Pokušaja normalizacije uprave NDH bilo je i u srijemskim selima koja su krajem 1944. pala u ruke partizana, ali je početkom 1945. njima opet ovladala njemačka vojska. Ivan Petričević, ustaški tabornik iz sela Ilače, posjetio je 6. travnja 1945. ured glavara građanske uprave za velike župe Vuka, Baranja, Posavje i Livac-Zapolje u Vinkovcima, gdje je dao izjavu o potrebi ustrojavanja općinske uprave u Ilači i okolnim mjestima. Petričević je naveo da je 8. prosinca 1944. Ilača pala u “odmetničke ruke”, pa se on iz tog mjesta povukao u Vinkovce, gdje je pristupio XIII. ustaškom stajaćem zdrugu. Nakon što su partizani 17. siječnja 1945. potisnuti iz Ilače, Petričević je stupio u vezu s Lukom Lešićem, velikim županom Velike župe Vuka, i generalom Gustovićem, kako bi u Ilači bila ponovno uspostavljena općinska uprava NDH. Tada je predloženo da općinski načelnik bude Mate Kolarević, donačelnik je trebao biti Franjo Pohn, inače župnik u Ilači, dok su članovi općinskog odbora trebali biti Stjepan Baličević, Vlado Božić, Đuro Kuveždić i Pavo Matošević. Svi spomenuti bili su iz Ilače, osim Božića, koji je bio iz Šidskih Banovaca. No, spomenuta općinska uprava nije nastupila na dužnost zato jer je Ministarstvo unutarnjih poslova NDH smatrala da general Gustović kao glavar građanske uprave nema pravo određivati općinske uprave. Petričević je u svojoj izjavi od 6. travnja 1945. izrazio žaljenje što još uvijek nije određena općinska uprava u Ilači, zatraživši da se to što prije učini, kako bi se stanje na tom području normaliziralo. Zapravo su se mjesta Batrovci, Ilača, Ilinci, Lipovac, Šidski Banovci i Tovarnik prema redovitoj upravnoj podjeli NDH nalazili u sastavu kotara Šid. No, kako su Šid držali partizani, Petričević je predložio da se spomenuta mjesta privremeno pripoje kotaru Vinkovci. Pri tome bi općinska uprava u Ilači obuhvaćala i Šidske Banovce i Tovarnik, dok bi općinsku upravu trebalo uspostaviti i u Lipovcima, a ona bi obuhvaćala i Batrovce i Ilince.

Petričević je također naveo da se na području Ilače nalazi više od 4000 jutara poljoprivrednog zemljišta koje je potpuno neobrađeno jer mjesno stanovništvo nema zaprežne stoke, koju su odveli ili partizani ili njemačka vojska. Pučko-ustaški zbor generala Metzgera obećao je da će na to područje uputiti traktore, kako bi se pristupilo obradi zemlje, ali ni to nije ispunjeno. Petričević je zaključio da je krajnje vrijeme da se na području Ilače pristupi sjetvi kukuruza, te je zamolio da se u tom smislu, ako je ikako moguće, zatraži pomoć Pučko-ustaškog zbora generala Metzgera.

12.4.1945.

Druga makedonska brigada oslobodila Ilaču.

mitraljesci 2. Makedonske Brigade 48. divizije u borbi za oslobođenje Ilače 12.4.1945.
njemački vojnici 41. pješačke divizije zarobljeni kod Ilače 12.4.1945.

borbe na Sremskome Frontu kod Ilače

Broj poginulih partizana za oslobođenje Ilače:

Prva Proleterska Brigada - 26

Treća Krajiška Proleterska Brigada - 2

Trideset Druga Srpska Udarna Brigada - 2

Trinaesta Proleterska Brigada “Rade Končar” - 8

Druga Makedonska Udarna Brigada - 12

Prištapske Jedinice Prve Proleterske Divizije - 7

_________________________________

Ukupno: 57 poginulih u borbama za oslobođenje Ilače

6.5.1945.

Živan Kuveždić zajedno sa 16 članova Vlade NDH napustio je Zagreb 6. svibnja 1945., povlačeći se prema Austriji. Iduće tri godine proveo je u engleskim zarobljeničkim logorima i zatvorima, prvo u Italiji, a posljednju godinu u Njemačkoj, odakle je izručen jugoslavenskim vlastima 2. kolovoza 1948.

15.8.1945.

Povodom proslave 75. godišnjice svetišta Gospe Ilačke i 80. obljetnice Gospina ukazanja, Župni je ured u Ilači tiskao “Pjesme i molitve na čast dragoj Gospi Ilačkoj na Vodici. Pjesme i molitve su tiskane u tiskari Novo Doba u Vukovaru u 5.000 primjeraka.


Partizani osnovali logor Krndija za folksdojčere. Ondje završavaju živote Franz Duhatschek (1885-1945), Katharina Duhatscek (1888-1945), Magdalena Jungert, Nikolaus Jungert, Franziska Kessler, Elisabeth Stemmer, Marianne Stemmer.

stradali ilački nijemci:


1946.

 -

1947.

31.5.1947.

Kroz prozor župnoga ureda, bačena ručna bomba, vjerojatno namjenjena župniku Franji Pohnu. Lake ranjena župnikova sestra.

1948.

15.3.1948.

Prema popisu stanovnika iz 1948. godine, Ilača je imala 1.349 stanovnika

Prvo davorsko prezime (Jakirčević), zapisano u Matici krštenih.

2.8.1948.

Živan Kuveždić izručen jugoslavenskim vlastima. Dopraćen je na ispitivanje u Beograd (4. kolovoza 1948.), a potom u Zagreb (17. kolovoza 1948.), gdje je osuđen na smrt strijeljanjem (presudom Okružnog suda za grad Zagreb od 27. ožujka 1949., Vrhovni sud NR Hrvatske je odbio žalbu i potvrdio presudu 30. travnja 1949.). Presuda strijeljanjem izvršena je 28.travnja 1950.

1949.

27.3.1949.

Živan Kuveždić je osuđen na smrt streljanjem (presudom Okružnog suda za grad Zagreb od 27. ožujka 1949., Vrhovni sud NR Hrvatske je odbio žalbu i potvrdio presudu 30. travnja 1949.). Presuda strijeljanjem izvršena je 28.travnja 1950.

Živan Kuveždić

30.3.1949.

Ilačani potpisuju peticiju za ublažavanje kazne za Živana Kuveždić. 

Peticija za ublažavanje kazne za Živana Kuveždić

Nema komentara:

Objavi komentar