nedjelja, 30. ožujka 2025.

Ilački leksikon - slovo P

pabirčiti  - kupiti pabirke, kupiti ono što ostane (poslije žetve ili berbe); paljetkovati

packe - (njemački jezik: patschen - pljesnuti) - udarac šibom, prutom ili čim sličnim po dlanu (nekoć pedagoška mjera, kazna u školi) [dobiti packe]

padobranci (kolač) -  ukusni kolačići od bjelanjaka i orašastih plodova povezani bijelom ili čokoladnom kremom. Meni najdraži kolači iz djetinjstva.  

padobranci

pajanta – vodoravno položena poprečna greda drvenog dvostrešnog krovišta koja razupire rogove i sprječava njihovo savijanje od tereta s obzirom na razmjerno veliku duljinu roga.

pajdaš - (mađarski jezik: pajtás) - drug, sudrug, kompanjon, ortak, jaran

pajta - (mađarski jezik: pajta) - šupa

palamuditi - izvrdavati,izbjegavati istinu

pandemija - označava širenje zarazne bolesti u širokim zemljopisnim regijama, kontinentalnih ili globalnih razmjera. Zadnja pandemija koja nas je zahvatila bila je ona sa COVID-19 virusom. Sveopće zatvaranje u ožujku 2020. godine dovelo je do samih povijesnih okolnosti. Više od mjesec dana župljani u Ilači nisu bili na misama, a Uskrs se proslavio u krugu obitelji. Isto tako je Općina imala u to vrijeme volontere u civilnoj zaštiti koji smo tada pomagali starijim ljudima. Najviše oboljenja bilo u  studenom i prosincu 2020. Pandemija je službeno završila 2023. godine.

pandrknuti - umrijeti

Pandžić - ilačko prezime

pantljika - (njemački jezik: banden) - vrpca

papula - namaz od pasiranog graha začinjenog uljem, paprikom i paprom

para - (turski jezik: para) - novac. Sitni novac u vijeme Jugoslavije. Jedan dinar je sadržavao 100 para.

parlog - zapušten vinograd ili zapuštena zemlja s tragovima sasušenog kultiviranog raslinja

parnjaci - vršnjaci

parta - umrlica

pasati  - biti prikladan, odogovarati nečemu, pristajati uz nešto

pasirati - (njemački jezik: passiren) - protisnuti/protiskivati kroz sito, (pro)cijediti (voće, povrće) kroz sito ili kroz napravu za takav posao [pasirati rajčice]

patoka - posljednja slaba rakija, oko 5 – 6 gradi, doljeva se u naredni kazan

patos  - (grčki jezik: pátos) - daščani pod u sobama

patrice - imenica, niska zrnja koja služi za brojanje prilikom molitve, krunica

Pavelić - izumrlo ilačko prezime. Doselili su se 1941. godine iz Like. Živjeli su u kući na mjestu današnje obiteljske kuće Katalenića (pored Vodice). Nakon smrti oca obitelji, Ilije Pavelić (1975.), kuću su prodali Katalenićevima. Više o njima pogledajte OVDJE, OVDJE i OVDJE

Ivka Pavelić, na grobu svoga sina Ilije (1942-1951). Meni osobno najsnažnija slika na blogu.
Pavić - ilačko prezime

Pavić, Andrija - bivši šef željezničke stanice u Ilači.

Andrija Pavić

pegla - glačalo

pekara - duga je tradicija pekarstva u selu. Godine 1940. bilo je trojica pekara, kasnije je pekar bio Mihajlo Ikanović u Gupčevoj, poslije njega Pavo Ozdanovac, a danas je u selu samo prodajno mjesto pekare iz Tovarnika.

pelcer - (njemački jezik: Pelzer) - kod nas je to rasada nekoga cvijeća

pelcovati - (njemački jezik: Pelzer - cijep) - cijepiti voće,oplemenjivati ga

pendžer - (turski jezik: pencere) - prozor

pentrati se  - s mukom uzlaziti, penjati se; verati se

penzla - četka za bojanje, kist

perajica - četka za krečenje

Perica - ilačko prezime

Perić - ilačko prezime

Perić, Pero - Hrvatski branitelj. U vremenu od 15. kolovoza do 2. rujna 1991. godine obnašao je dužnost zamjenika zapovjednika obrane Vukovara. U ratu je dobio čin pukovnika. U Vukovaru je bio i ranjen.

perina - podloga za spavanje u krevetu napunjena perjem, nekada ljuskama od kukuruza. Kad nije bilo banki, tj. banaka, novci su se „čuvali“ u perini, ili „kućnoj banci“ kao najsigurnije mjesto

peruška - sasušen krajnji dio guščijeg krila, kojim se čisti stol prije i posle mješenja tijesta ili ostaci mrva posle jela

pervajz - slika na trijemu iznad molovanja. Obicno je pervajz bio iz 2. šeme i radio se sa dvije boje.

peškir - (turski jezik: peşkir) - komad tkanine (od platna, frotira) za brisanje ruku, lica i tijela; ručnik, šugaman

petobanka - kovanica jugo dinara od 50 para ili dinara (1955. i 1963.) - vijedile su jednako 

50 dinara 1955. i 1963. te 50 para (1965.-1981.)

petoparac - najsitnija kovanica jugo dinara od 5 para.

petoparci

Petričević - ilačko prezime

Peulić - ilačko prezime

Peulić, Ankica - svestrana ilačanka koja izrađuje pletenice, oglavlja, vezenke i puno drugih predmeta za narodne nošnje.

mali dio ručnih radova koje izrađuje gospođa Ankica

Peulić, Marko - svečenik rođen u Ilači 10. siječnja 1952. godine od oca Luke i Ružice rođene Garvanović (iz Berka). Za svećenika je zaređen 16. travnja 1978. godine u Đakovu, a Mladu je misu  slavio 7. svibnja 1978. godine u Ilači. Bio je kapelan u Valpvu i Osijeku, a potom je postao župnik u Duboševici. Od godine 1986. postaje župnik u Petrijevcima, potom od 2004. godine odlazi u Županju, gdje ostaje do svoje mirovine 2023 godine.

velečasni Marko Peulić

Pichler - izumrlo prezime ilačkih Nijemaca

piksla - kutija, ob. limena s poklopcem u kojoj se drže neke suhe namirnice ili začini (šećer, brašno, sol)

pinkalo  - kemijska olovka.

neke kemijske olovke koje su obilježile pojedina vremena

pioniri - prije svakoga Dana Republike (29. studenoga) učenici prvoga razreda su postajali pioniri (Savez pionira Jugoslavije je prvi stupanj indoktrinacije u SFRJ, drugi stupanj je članstvo u Savez omladine Jugoslavije koje je također bilo u većini automatsko članstvo, a treći stupanj je članstvo Saveza komunista Jugoslavije koje je bilo na dobrovoljnom načelu.).

pionirska kapa i marama, simboli inicijacije u pionirski savez 

Piperković, Jelica - iz Đeletovaca. Bila je profesorica iz Ekonomske i trgovačke škole Ivan Domac Vinkovci i dugogodišnja članica Kulturno-umjetničkog društva "Grančica" Đeletovci. Preminula je nedugo nakon snimljenog spota, 15. srpnja 2021. godine.

pišta - zviždaljka, fućkaljka (ob. ona koju djeca izrađuju od vrbova pruta)

pišta

plajvaz - (njemački jezik: Bleiweiss) - drvena zidarska grafitna olovka

Plana - dio ilačkog (h)atara, prema Tovarniku.

platon - drvena kola na četiri točka, namijenjena za vuču konjem ili traktorom

platon

plaziti se - beljiti se,pokazivati jezik u ruganju

plej - (njemački jezik: Blech) - tanka ploča kovine, lim

plisirana suknja - Plisirati znači praviti falte na suknjama i haljinama, da bi bilo plisirano ,sem što se materijal nabira na željenu širinu i ušiva, on se mora i opeglati pod pritiskom da bi falte stajale.

plisniv - pljesniv, koji je zahvaćen pliješnju, koji je pun plijesni, koji zaudara na plijesan

plot - ograda od prošća, grube i neoblikovane hrastove daske nabijene jedne pored druge i opletene tankim vrbovim šibljem

pljeska - šamar

pljeva - otpadna ljuska od žitarica, koja je ostajala posle vršidbe i čuvala se u pljevari. Koristila se kao dodatna hrana za stoku i kao važan vezivni materijal pri izradi ćerpića i vitlova za gradnju kuće 

pljeviti - čupati travu

pobenaviti  - poluditi

počimaljka - djevojka ili žena koja prva započinje pjesmu

počne - papuče, zepe

Pogačić - izumrlo ilačko prezime

Pogačić, Mirko - nekadašnji nastavnik povijesti (5.-8. razred) i zemljopisa (5.-7. razred) u našoj osnovnoj školi. Neko vrijeme je bio ravnatelj osnovne škole, mislim da ga Robert Bruner zamijenio na mjestu ravnatelja.

s lijeva: Robert i Ankica Bruner i Mirko Pogačić 

Pohn, Franjo - prvi ilački svećenik. U župi je bio od osnivanja 1941. godine, pa do 1947. godine. Rodio se 20. studenoga 1912. godine u Slavonskom Brodu. Za svećenika je zaređen 20. prosinca 1936. godine. Dana 31.svibnja 1947., kroz prozor župnoga ureda, bačena ručna bomba, vjerojatno namjenjena župniku Franji Pohnu. Pri tome je bila lakše ranjena župnikova sestra. Neki izvori kažu da je velećasni Pohn bio prvi na listi za eliminaciju, a drugi je bio velećasni Emerik Gašić iz Komletinaca, kojega su ubili. Nakon atentata, velečasni Pohn odlazi u župu Uzvišenja sv. Križa u Rumu.

Franjo Pohn

pojata - (bugarski jezik: pojata) - štagalj ili staja

poklade - vrijeme od Tri kralja (6. I.) do početka korizme (Pepelnice); mesopust, karneval. Kod nas je to bilo najintenzivnije u vrijeme do Čiste srijede, kada su održavani pokladni maskirani plesovi ili maškare/mačkare. Negdje 1983. godine je pokojni Josip Posavac bio pobjednik, budući da je bio obučen kao “Lepa Brena” (imao je zelenu periku i mini suknju). Kažu da kada je Josip proglašen za pobjednika, on je napravio “stoj na rukama”, gdje mu je mini suknja pala, a ispod je imao šorc za tjelesni. Postojala je ta slika i ja sam je vidio. Izgleda da je više nećemo vidjeti.

poklade u selu 1982. i 1983. moja sestra Marija kao ciganka
sa Katicom Dasović i sestra Marija kao kuboj

pokladni svatovi - kako je sve bilo naopako (obrnuto) za vrijeme poklada, tako su ponekada bile i neke manifestacije, poput pokladnih svatova. Postoji i članak o tome, pročitajte OVDJE

polivati - polijevati, rashladiti, oladiti, udariti, prskati

Polovina - izumrlo ilačko prezime. Postojao je Slavko Polovina i uz njega je bila vezana jedna anegdota u kojoj je Slavko rekao nekome čovjeku da on može “staviti litru u politru”. Čovjek nije mogao povjerovati u tu tvrdnju, potom je Slavko popio litru nečega da dokaže da je to moguće.

polovnjača - starija neudana cura koja ima iskustva sa muškarcima

pomada - krema za lice

Pomper - izumrlo ilačko prezime

ponjava - plahta

ponjavica - komad tkanoga tekstila, omeđen prandžama koji se nosi u crkvu da se na sjedi na hladnome mjestu. Naše su bake znale ostavljati ponavicu na mjestu gdje su voljele sjediti. Tako je bilo označeno svako mjesto u klupama.

popara - toplo jelo načinjeno od stara kruha, poparena i zamašćena

Popić - izumrlo ilačko prezime

Popić, Jela (Kristina) - rođena je 25. travnja 1936. godine u Poljarima u župi Plehan u obitelji Mate Popića i Ivke rođene Pekez. Obitelj je preselila u Ilač, odakle je 1960. godine otišla u samostan. Doživotne zavjete je dala 3. listopada 1968. godine.

Posavac - ilačko prezime. Prvi puta je prezime Posavac zabilježeno ilačkim u crkveni knjigama 1751. godine.

Posavac, Mara (Anđelika) - česna sestra iz Ilače. Rođena je 1910. godine u Ilači od oca Ilija i majke Mare. Stupila je u Družbu sestara Srca Isusova u Crikvenici. Za vrijeme prošnje milodara za svoju družbu pokisla je, prenoćila u hladnom župnom dvoru i dobila upalu pluća. Umrla je devet dana kasnije 1934. godine. Pokopana je na mjesnom groblju u Ilači.

grob sestre Anđelike Posavac, 
uništen u nevremenu 2023.

pošandrcati  - skrenuti s pameti,poluditi

pošta - poštanski ured u selu je otvoren 16. ožujka 1915. godine. Od tada poštanski ured nije prestajao sa radom, osim za okupacije 1991.-1998., mada je i onda postojala neka vrsta poštanske službe. Nekada je pošta imala poštansku službenicu i poštara na dostavi. Prije današnjega poštara Ivice Vulića, poštarica je bila “teta Seka” (Amalija Baličević) i “Ruža Andrezova” (Ruža Živković). U vrijeme moga djetinjstva, poštu je raznosio “čika Stipe” (Stjepan Vulić), otac Ivice Vulić.

žig ilačke pošte iz 1919. godine

potrbušina - slanina, pancetta

potrim - trijem

povileniti - pomanitati,poluditi

pozobati - pojesti zrno po zrno

pracne - dalje poznate kao “šape”. Starinski kolač koji se pravi od orasa ili meda.

pracne od meda

prakljača - drvena uglačana pljosnata šira letva sa kojom se udarao veš prilikom ručnog pranja ili tukla veća bezobrazna deca

prandža - resa

prangija – opasna primitivna naprava od gvožđa za pucanje na Božić, svečare ili svadbu. Puni se barutom, glavama od šibice i udarcem u tvrdu podlogu trn izaziva eksploziju; izprangijati – istući, onako baš dobro

praporci - šuplje metalne loptice s kuglicom unutra koje pri potresanju zveckaju (ob. na konjskoj opremi i sl.)

prđaner - učenik prvoga razreda osnovne škole

precvikati - presjeći

predići - presjeći špil karata

predika - ili homilija. Obredni govor religiozno-poučnog sadržaja koji se drži ob. za službe u crkvi [držati prediku]; homilija, prodika, propovijed

prefrigan – lukav, prepreden

pregača - kecelja

Prelčec - izumrlo ilačko prezime

prelo - večernji sastanak na selu radi zajedničkog predenja ili sličnog posla

prenuti - iznenaditi, probuditi

preslica  – komplicirana drvena kućna sprava za upredanje vune, pogoni se nogom

preslica

pricvrljiti  - neobično jako prislonit

Prima - dio ilačkog (h)atara, uz prugu prema Banovcima, ako se ne varam.

prismrditi - približiti se, prići, doći u blizinu koga ili čega

pritka - motka uz koju se penje grahorica ili loza

prnja - stari iznošeni dio garderobe,stara krpa

procesija - u selu se odvijaju dvije procesije tijekom godine, prva je Tijelovska sa Presvetom Oltarskim Sakramentom ulicama sela, a druga je sa likom Majke Božje Ilačke i svijećama uoči Velike Gospe.

Tijelovska procesija i procesija sa svijećama uoči blagdana Velike Gospe

procunjati - površno pretražiti, nabrzinu pregledati, tražeći štogod

Proleterska - nekadašnji naziv ulice M.A. Reljkovića. Ulica se zvala Proleterskih brigade, a padom komunizma, ulica je promijenila ime.

proštenje  - glavni dani prošteništa Gospe Ilačke su: Spasovo, drugi dan Duhova, Petrovo, zatim Velika Gospa (glavno proštenje) i Mala Gospojina, dok grkokatolici hodočaste sa svojim svečenstvom na njihov treći dan Duhova. Postoji jedna pjesma: "Ilača je varošica mala, šest kirbaja u godini dana".

prošvikati - duševno oboliti

prtljati - nebrižljivo raditi; šeprtljati

Prva pričest Prva sveta pričest jedan je od sedam svetih sakramenata, te zajedno s krštenjem i potvrdom čini tzv. sakramente kršćanske inicijacije. Nju po prvi put primaju vjeroučenici trećih razreda osnovnih škola. Od njih se traži da redovito pohađaju školski vjeronauk od prvog razreda osnovne škole, te da u trećem razredu usvoje određena znanja. Nakon završene priprave, po prvi put pristupaju sakramentu pomirenja (ispovijedi), a nakon toga, svečano, u nedjeljnom euharistijskom slavlju, primaju svoju prvu sv. pričest. Slike ilačkih Prvih pričesti pogledajte OVDJE

Prve subote - obilježavanje Prvih subota se počelo obilježavati 1990. godine sa dolaskom velečasnog Alojzija Asića. Tradicija Prvih subota je nastavljena do danas (svake prve subote u mjesecu od svibnja do listopada). Osobe sa slike dolje, pogledajte OVDJE

Prva subota, 2. lipnja 1990. godine

puce - dugme

Pučki zbor - ilačke bake koje pjevaju pod svakodnevnim svetim misama i “Gospin plač” i predvode pjevanje križnoga puta

pudar – čuvar vinograda pred berbu da ga neko ne obere ili čvorci omlate 

pudarina - čuvanje vinograda od ptica i ostalih kradljivaca

pulin - vrsta domaće rase pasa, dobio ime po mađarskom ovčarskom psu „puli“, lako se dresira, veoma pametan, pomaže čobanima jer bolje raspoznaje „svoju od tuđe“ stoke, ponekad, čak i od samog čobana

pumpa - obrađeno pod “česma”

pumparice  - hlače do ispod koljena, sa donje strane stegnute uz nogu

pupa - stomak, trbuh

puslice - slatkiš od bjelanjaka i šećera

Puzerko - izumrlo ilačko prezime

petak, 28. ožujka 2025.

Ilački leksikon - slovo O

obarine - voda u kojoj se kuhaju svinjske iznutrice i meso za krvavice i švargle

obaška - (turski jezik: başka) - odvojeno, posebno, svaki (svakog) za sebe, pojedinačno, tako da se ne miješa ili ne pomiješa

obazirati se - obratiti pažnju, posvetiti nakratko pozornost čemu, uzeti u obzir

obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo (OPG) - je fizička osoba ili skupina fizičkih osoba članova zajedničkog kućanstva, koje obavljaju poljoprivrednu djelatnost na poljoprivrednom gospodarstvu koristeći se vlastitim ili unajmljenim proizvodnim jedinicama. Jedan je od značenja pojma poljoprivrednika u smislu Zakona o poljoprivredi Republike Hrvatske. Na OPG-u su dopuštene dopunske djelatnosti. U njih spadaju djelatnosti povezane s poljoprivredom koje omogućavaju bolje korištenje proizvodnih kapaciteta i radne snage članova OPG-a te stjecanje dodatnog dohotka na OPG-u. Ne znam koliko točno ima OPG-a u selu.

oblejati se - jako se opiti

oblizalo - lizalica

obneviditi - malaksati,onemoćati, Izraz kojim se objašnjava nečije stanje kada zbog nemoći čovjek ne može gledati na oči.

obojci - komad tkanine koji se ulaže pod stopala u opanke, komad platna u koji se umataju stopala (mjesto čarapa) ili komad tkanine u obliku trake kojim se obavijaju noge od gležnja do koljena, dio nekih vojničkih uniformi. 

obor - ograđen prostor gdje se čuva stoka.

obrlatiti - smekšati nečiji stav,nagovoriti

oćale - naočale

odalamiti - udariti (uglavnom ošamariti) nekog svom snagom

odjedared - odjednom

odrapiti - nekome odvaliti šamarčinu ili dugo spavati

ofinger - (njemački jezik: aufenger) – vješalica za odjeću

ofirati - (njemački jezik: hofieren) - udvarati se, zavoditi

ofrlje - (tako da bude izvedeno) površno, nepromišljeno, (suviše) odoka, otprilike, aljkavo, kao ni sebi ni svome

ogrebača - metla za vanjsko metenje. Metljinje, metljika, metlja sve su to nazivi za korov od kojih se prave metle. Riječ je o jednogodišnjoj samonikloj biljci koja raste žbunasto i može doseći visinu čak i do 2 metra. Nije zahtijevana i uspijeva na svim vrstama zemljišta. Krajem ljeta stabljika postaje drvenasta i počinje da se suši te poprima svijetlosmeđu boju. Metljika se sječe te se suši na suncu i sprema na suho vodeći računa da se ne iskrivi. Kasnije se više komada metljike veže u metlu.

Ogrebača ili Korovnjača

oka - mjera za težinu i zapreminu različitih vrijednosti - od 1,28 - 1,50 kg,i zapremine 1,33 litara

okap - dio krovne konstrukcije koji usmjerava kišnicu s krova u žlijeb. To je nekih 40-50 cm uvučena kuća od susjedovog placa.

oklagija - (turski jezik: oklaǧu) - drveni valjak kojim se tanji i razvija tijesto; valjak za tijesto, rasukač, razvijač, valjalo, matarel

okupacija - je zauzimanje tuđeg teritorija oružanom silom; zaposjedanje, osvajanje. Naše je selo bilo okupirano više puta (drugi svjetski rat od Njemačke)  i od 24. rujna 1991. do 15. siječnja 1998. godine od strane srpskih pobunjenika i JNA . Staru Ilaču su okupirali Turci, ali to je za neku drugu temu.

olajavati - reći laž o kome, oblajati, oklevetati, ogovarati

oltar - (latinski jezik: altar) - najvažniji dio crkve ili hrama, na kojemu se obavlja glavni dio bogoslužja, na kojem se slavi misa.

oltar u župnoj crkvi sv. Jakova - glavni oltar je nabavljen iz Tirola za vrijeme tovarničkog župnika Gustava Jaića (1888-1906). Oltar je plaćen 3 000 kruna. Oltar je na desnoj strani prikazivao žrtvu Abrahamovu, a na lijevoj žrtvu Melkizedekovu. U sredini je bilo jednokrilno svetohranište, nad njim tron ili prijestolje za veliku pokaznicu, odnosno križ.

ovaj stari oltar je stradao u Domovinskome ratu

oltar u kapelici Drage Gospe ilačke na svetištu -

ovaj stari oltar je stradao u Domovinskome ratu

oltar u špilji na svetištu -

oltar u Špilji na svetištu

oltar u kapelici Uzvišenja sv. Križa - nemam sliku, ali kažu ljudi da je u tu kapelicu donešen oltar iz špilje koju je srušio velečasni Hošček.

one (klikeranje) - uzvik prilikom klikeranja, kada treba početi igru, bacanjem prvoga klikera. Onaj tko je prvi viknuo “one” je prvi i bacao kliker. Tada nismo znali da je one=jedan u engleskome jeziku.

opajati - pajalicom skinuti prašinu s čega [opajati ormar; opahati stol]

opajdara - prosta i vrlo nesimpatična žena, ona koja je bestidna i vrlo nezgrapna u ponašanju; alapača

opaklija – je sezala od vrata sve do zemlje, a bila je obrubljena obašvom od janjeće kože i vunenim nitima raznih boja. Negdje je kao prsluk nalik ogrtaču, odnosno kao ogrtač u obliku kabanice kojemu je vuna naopako, otkuda i ime (opak, naopak).

Matej Bubalović ogrnut u opakliju

opanak - Najraznovrsniji su opanci rađeni u Slavoniji gdje su bili traženi i cijenjeni. Opanke s pletenim gornjim dijelom, vrpčenjaci, proizvodili su se pred kraj 19 stoljeća, a početkom 20. izrađivali su se kapičari, kajišari, remenjaši sa dugim remenjem koji su pridržavali nogu, tipični za cijeli nizinski dio Hrvatske. Izrađivali su se od pravljene goveđe ili teleće kože. Alat kojim se opančar služio sastojao se od tupih i oštrih šila za provlačenje, pletenje i šivanje kožnih traka, bode - noža za krojenje, šubaka - drvene naprave stožastog oblika kojom se optucavaju rubovi, kalamiri-drveni uzorci za potplatu i kapicu. Da bi opanak što dulje trajao znalo se na prstima i peti potplata prikucati čavlima - cveki. Vrlo česti ukras bili su raznovrsni jezičci i rese - kalanđore, fucmani, kičini. 

opanci kao dio opreme ilačke narodne nošnje

opandrčiti - udariti nečim, odalamiti, mlatnuti, mlatnut, udriti, zviznuti

opaučiti - jako udariti,odalamiti,tresnuti

općina - Ilača se trenutno nalazi u općini Tovarnik. Na primjer 1910. godine smo bili samostalna općina u kotaru Šid sa selima koja su nam pripadala: Ilača, Pustara Đeletovci, Pustara Ivanci i Šidski Banovci. Na slici ispod je stanje općine 1910.

zgrada poglavarstva upravne općine Ilača

oplećak - dio nošnje koji pokriva pleća, kraći ogrtač; kraća košulja, ob. ukrašena vezom

oras - orah

orgenal - velika pekarska lopata

orgulje puhaće glazbalo na kojem se zvuk proizvodi pritiskom na ručne tipke ili nožne pedale što specifičnim pneumatskim ili električnim mehanizmom pokreće strujanje zraka iz mijeha u sustav svirala. Orgulje u župnoj crkvi svetog Jakova u Ilači imaju bogatu povijest koja seže unatrag više od stoljeća. Prve orgulje, poznate kao "male orgulje", spominju se već 1864. godine, a na njima je svirao mjesni učitelj Franjo Beniković iz Sotina. Godine 1907. nabavljene su nove orgulje koje je izradila slovenska tvrtka Josef Brandl iz Maribora kao "opus 56". Te su orgulje popravljane 1924. godine od strane Vjenceslava Holuba iz Požege. ​Tijekom godina, orguljašku službu u crkvi obavljali su različiti pojedinci, uključujući Đuru Bubalovića, koji je nakon školovanja 1932. godine preuzeo tu dužnost. Kasnije su milosrdne sestre Svetog Križa, poput s. Hugoline Kovačević, vodile orguljašku glazbu u crkvi. Nakon odlaska sestara, Bubalović je ponovno preuzeo službu sve do 1981. godine. Sadašnje orgulje, treće po redu, nabavljene su zahvaljujući braći Peri i Franji Moric iz Ilače, kao dar Župe Mauern iz Bavarske. Ove pneumatske orgulje izgrađene su oko 1938. godine u tvrtki Schmidt iz Münchena. Braća Moric su ih restaurirala, modernizirala i prilagodila prostoru župne crkve, preuređujući ih na elektromagnetski sustav. Obnovljene orgulje blagoslovljene su i kolaudirane 6. lipnja 2004. godine na svetkovinu Presvetog Trojstva.

ilačke orgulje 1973. godine

ilačke orgulje danas

oroz - pijetao

ostrag - sa stražnje strane, straga, sa zadnje strane

Oswald - izumrlo prezime ilačkih Nijemaca. Oswaldi su u selo doselili iz Bačke Palanke.

ošajdariti – udariti, žvajznuti, raspaliti, mlatnuti

oštrokaviti - popjegaviti (posebno se odnosi na lišće voća i povrća koje je “uhvatila štroka” odnosno pjegavost)

oštrokonđa - svadljiva, zajedljiva, agresivna ženska osoba

otoman - (turski jezik: otoman) - mekan divan, ležaj bez naslona; kanape, počivaljka

otromboljiti - ružno se opustiti, ružno se izvjesiti, lijeno se opustiti tako da dio tijela ili cijelo tijelo visi [otromboljen trbuh]

Ozdanovac - ilačko prezime. Pavo Ozdanovac je imao pekaru u selu od 1965. do 1991. godine.

članak iz školskog lista Jeka o posjeti bivšoj pekari obitelji Ozdanovac

ožderati se - pretjerati sa alkoholom