Split, četvrtak 4. lipnja 1936.
Jedno važno hrvatsko narodno pitanje
BIJELA KUGA HARA U SLAVONIJI - POZIV DALMATINCIMA DA NASELJUJU
SJEVERNE HRVATSKE KRAJEVE
U duhovskom broju zagrebačke “Hrvatske straže”
prikazuje g. Stjepan Petričević doista žalosno društveno i gospodarsko stanje
Slavonije.
Bijela kuga hara Slavonijom. Pomanjkanje
djece. Tek je u svakoj 30 ili 50 kući koljevka. Mladosti je sve manje. Starost
umire, a s njom i hrvatsko selo u Slavoniji. Mnoga sela u Posavini, koja su
bila naseljena isključivo našim svijetom, za nas su već izgubljena, a mnoga su
na rubu propasti. U hrvatska sela dolaze tudinci!
Bijeloj kugi - opadanju poroda - u Slavoniji
više je uzroka. Oni su moralne i materijalne prirode.
Brak je demoraliziran. Brak se sklapa na
trgovačkoj bazi. Ako »posao« nije dobar, brak se ne sklapa. Ako nema novaca da
se zadovolje svi hirovi taštine - majka ne rađa! Rastave i pobačaji na dnevnom
su redu, Frivolna, pornografska, asocijalna i anacionalna literatura ubitačno
je djelovala na moral slavonske obitelji, a preko obitelji na čitav tamošnji
naš narod.
Razorno je i djelovanje pokvarene gospode na
naše selo. Slavonske seljakinje, koje nose u grad na prodaju svoje ručne
radove, dolaze u dodir sa nenarodnirn i nekršćanskim elementima, koji ih
uvjeravaju o tome, kako je nepametno i nemoderno biti majka. Savjesni naši
liječnici, koji neće da vrše pobačaj i tako tamane svoj narod, na selu slabo
prosperiraju i gube klijentelu. Dolaze drugi liječnici, nesavjesni i nenarodni,
i oni se, vršeći pobačaje, brzo obogaćuju, pa se vraćaju u grad, da eventualno
postanu “ugledni javni radnici”…
Uz sve ove moralne nevolje nadošle su i
materijalne. Slavonsko se selo nije snašlo u poratnim prilikama. Kućna zadruga,
koja se nije pravodobno reformirala prema današnjim prilikama, likvidirana je.
Uostalom, Srijemac i nije dovoljno discipliniran za sistematsku ekonomsku
organizaciju. Nije dovoljno ustrajan i štediša. Dosadašnji gospodarski sistemi
nisu ovdje mali uspjeha. Gospodarska zadruga “Sloga” uvela je nov zadrugarski
sistem, neke vrsti sindikate, kartele, i ovaj je mnogo bolji za našeg seljaka.
Agrarna reforma nije slavonskom selu koristila, a i privilegirana agrarna banka
samo mu je škodila.
Moralno i materijalno stanje slavonskog sela
danas je veoma teško. Porod opada, a pomor raste. U Slavoniji se je na hrvatskom
narodnom tijetu otvorila živa rana!
Kod Srba je slično stanje kao i kod Hrvata. Iste
mane i isti poroci. I kod Nijemaca hara bijela kuga. Tome su se zlu oteli jedino
Slovaci i Rusini. To su štedljivi i religiozni ljudi. Obitelj im počiva na
zdravoj moralnoj podlozi. Oni su napredni i spretni gospodari.
Ličani, Zagorci, Hercegovci i Datmatinci koji
su se naselili u Slavoniji postigli su svojim radom i štednjom lijepih uspjeha.
Gosp. Stjepan Petričević opisuje u svom
članku povoljne uslove za naseljavanje Slavonije:
Najviše terena za kolonizaciju ima u
Posavini. Tu i najviše hara bijela kuga. To su srezovi: brodski, dakovački,
županski i vinkovački, djelomično šidski i mitrovački. Tu se prije nisu selili
Nijemci i Madžari s tih razloga, što je to zemljište bilo prije rata znatno
podvodno od Save i više podesno za stočarstvo, jer je bilo mnogo livada, a i
kućne zadruge su ipak bile neka brana pred najezdom tudinaca. Nije bilo naime
toliko cijepanja imetaka. Prije 10 do 12 godina osnovana je Biđ-Bosutska vodna
zadruga za to područje i prokopani su kanali, te se voda više ne zadržava na
zemljištu. Ta zemIja nije još istrošena. Kada se bude počela racionalno
obradivati, dat će veći prihod, nego mnogi krajevi čuvene Vojvodine. Osim toga
slavonske šume daju dovoljno sredstava za ishranu stoke.
Cijena te zemlje za sada je još niska. Jedno
kat. jutro stoji otprilike 2 do 4 hiljade dinara. Cijene kuća se kreću od 5 do
18 hiljada dinara. U članku sam spomenuo da se sad mnogo sele Slovaci i siromašniji
seljaci Nijemci iz Bačke u Posavinu, jer im se to rentira, pošto je zemlja u
Bačkoj još dosta, skupa, a porez znatno veći. Prema tome potrebno je, da se i
naša braća Zagorci malo više požure sa selidbom ovamo. Cijena zemlje u srezu
vukovarskom, djelomično šidskom, iločkom, rumskom itd. kreće se od 5 do 8
hiljada dinara po katastralnom jutru. U tim srezovima ima dosta narodnih
manjina i jačih privrednika, koji se uz trgovinu bave i ekonomijom. Tu se
jedino mogu kupiti zemljišta agrarnih interesenata od Privilegirane agrarne banke,
koji ne otplaćuju svoje anuitete, porez i namet. Cijena te zemlje kreće se od 3
do 4 hiljade dinara zato, što na njoj ima znatno duga na porezu i nametu. Uslov
je kod toga: da je kupac zemljoradnik, Jugosloven po narodnosti, da nema svoje
zemlje dovoljno za obrađivanje, a ima mnogobrojnu obitelj.
Braćo Zagorci, Međimurci, Hercegovci i Dalmatinci!
Vi, koji i nemate dovoljno zemlje, da prehranite svoju porodicu, a koji imadete
velko vrelo životne snage i smisla za zadrugarstvo i kojima je stalo da budete
napredni gospodari, vama se pruža prilika, da ovdje možete lijepo napredovati.
Vaša djeca i vaša unučad na taj način bit će spašeni, da ne moraju postati tvornički
radnici i zgodan objekat velikih kapitalista za jeftino dobijanje radne snage,
već će biti slobodni gospodari na svojoj grudi.
Poljodjelski alat malo rabIjeni može se
dobiti uz vrlo nisku cijenu kod većih posjednika, koji su oni kupovali u doba
jačeg prosperiteta poljoprivrede, a sad rasprodajući zemlju i njega prodavaju.
Sve obavijesti o tomu, gdje se može zemlja uz
nisku cijenu kao i gdje se može dobiti pod zakup (arendu) ili napolicu, mogu se
dobiti besplatno uz priklop marke od 2 i pol dinara za odgovor kod Gospodarske
zadruge “Njiva”, Ilača (kotar Šid), Srijem.
(I.-f.)
Nema komentara:
Objavi komentar