a) događaji u selu i vezani uz selo
xx.xx. - početkom godine, otvoreno je i treće učiteljsko
mjesto u seoskoj školi.
12.02. - kao treći učitelj/učiteljica u seoskoj školi je postavljena Ankica Labrtić iz Komletinaca.
xx.xx. - Đuro Bubalović, zvonar iz Ilače, 26. god. star, pospremao je crkvene stvari s crkvenim tutorom Bartolom Kuveždićem. Nagnuli su se nad bunarić i imali ukazanje. To je bilo u proljeće.
07.06. - posjet dr. Dionizija Njaradi, grko-katoličkog arhijereja i vladike križevačkog. Više o tome pročitajte OVDJE
15.08. - u sakristiju na Vodici je dotrčala sva uzrujana Lenka Pavić iz Šida te je izjavila, da joj se taj čas Gospa ukazala na bunariću.
15.08. - u selu bila javna tjelovježba “Hrvatskog sokola”. Sokolaši iz Ilače redovito su trenirali za nastupe na regionalnim sokolskim danima i javnim vježbama diljem Srijema i Slavonije. Tijekom 1929. godine, u jeku političkih pritisaka, ovi su nastupi imali snažnu nacionalnu i društvenu komponentu. Svaka javna vježba započinjala bi svečanom povorkom kroz selo, a tjelovježba se odvijala uz pratnju limene glazbe (fanfare). U Ilači se tjelovježba provodila pod krilaticom "U zdravom tijelu zdrav duh", ali i kao oblik kulturnog otpora i očuvanja hrvatskog identiteta. Uz same vježbe, članovi su sudjelovali u obilježavanju povijesnih datuma (poput spomendana na Zrinske i Frankopane 30. travnja) te surađivali s lokalnim ograncima Seljačke sloge i hrvatskih čitaonica. Ovoj tjelovježbi se protivio tovarnički župnik koji je rekao kako je slet 15. kolovoza “rastresao i odvlačio pridošlu mladež od pobožnosti i crkvenih obreda”.
xx.12. - Zabrana Hrvatskog sokola uslijedila je 5. prosinca 1929. godine donošenjem kraljevskog Zakona o osnivanju jedinstvenog Sokola Kraljevine Jugoslavije. Bio je to izravan potez kralja Aleksandra Karađorđevića u sklopu uvođenja Šestosiječanjske diktature, s ciljem zatiranja nacionalnih imena i provođenja politike prisilnog integralnog jugoslavenstva. S obzirom na to da je vodstvo Hrvatskog sokola jednoglasno odbilo taj diktat, potkraj prosinca 1929. službeno je raspušten i zabranjen i seoski odjel u Ilači, čime su završene sve tjelovježbene aktivnosti pod tom povijesnom zastavom.
12.02. - kao treći učitelj/učiteljica u seoskoj školi je postavljena Ankica Labrtić iz Komletinaca.
xx.xx. - Đuro Bubalović, zvonar iz Ilače, 26. god. star, pospremao je crkvene stvari s crkvenim tutorom Bartolom Kuveždićem. Nagnuli su se nad bunarić i imali ukazanje. To je bilo u proljeće.
07.06. - posjet dr. Dionizija Njaradi, grko-katoličkog arhijereja i vladike križevačkog. Više o tome pročitajte OVDJE
15.08. - u sakristiju na Vodici je dotrčala sva uzrujana Lenka Pavić iz Šida te je izjavila, da joj se taj čas Gospa ukazala na bunariću.
15.08. - u selu bila javna tjelovježba “Hrvatskog sokola”. Sokolaši iz Ilače redovito su trenirali za nastupe na regionalnim sokolskim danima i javnim vježbama diljem Srijema i Slavonije. Tijekom 1929. godine, u jeku političkih pritisaka, ovi su nastupi imali snažnu nacionalnu i društvenu komponentu. Svaka javna vježba započinjala bi svečanom povorkom kroz selo, a tjelovježba se odvijala uz pratnju limene glazbe (fanfare). U Ilači se tjelovježba provodila pod krilaticom "U zdravom tijelu zdrav duh", ali i kao oblik kulturnog otpora i očuvanja hrvatskog identiteta. Uz same vježbe, članovi su sudjelovali u obilježavanju povijesnih datuma (poput spomendana na Zrinske i Frankopane 30. travnja) te surađivali s lokalnim ograncima Seljačke sloge i hrvatskih čitaonica. Ovoj tjelovježbi se protivio tovarnički župnik koji je rekao kako je slet 15. kolovoza “rastresao i odvlačio pridošlu mladež od pobožnosti i crkvenih obreda”.
xx.12. - Zabrana Hrvatskog sokola uslijedila je 5. prosinca 1929. godine donošenjem kraljevskog Zakona o osnivanju jedinstvenog Sokola Kraljevine Jugoslavije. Bio je to izravan potez kralja Aleksandra Karađorđevića u sklopu uvođenja Šestosiječanjske diktature, s ciljem zatiranja nacionalnih imena i provođenja politike prisilnog integralnog jugoslavenstva. S obzirom na to da je vodstvo Hrvatskog sokola jednoglasno odbilo taj diktat, potkraj prosinca 1929. službeno je raspušten i zabranjen i seoski odjel u Ilači, čime su završene sve tjelovježbene aktivnosti pod tom povijesnom zastavom.
b) rođeni u selu;
Marijan Balić (u.1948)
Đura Božić (u.1977)
Hans Brandelik - sin Michael i Susanne Kani
Johann Gross - sin Michael i Elisabeth Wilhelm Bartol Kovačić (u.1955)
Anna Müller - kći Josef i Katharina Strauch
Cornelia Pichler - kći Peter i Vida (?)
Stjepan Živković (u.1977)
Đura Božić (u.1977)
Hans Brandelik - sin Michael i Susanne Kani
Johann Gross - sin Michael i Elisabeth Wilhelm Bartol Kovačić (u.1955)
Anna Müller - kći Josef i Katharina Strauch
Cornelia Pichler - kći Peter i Vida (?)
Stjepan Živković (u.1977)
c) preminuli u selu (abecednim redom);
Anton König (r.1845)
Jakob Jungert (r.1862) - sin Johan i Katharina Müller
Anna Neller (r.1911) - kći Florian i Anna Helleis
Nema komentara:
Objavi komentar