Izorani predmeti sa uništenog tumula u Ilači

 Negdje 1870/80-ih, naš davni suseljanin, Stjepan Lovrić, izorao je neke predmete na svojoj njivi. Stjepan je svoje nalaze dao Antunu (Antonu) Bogetiću (rođen 1845. Donji Andrijevci - ?), svečeniku u Gorjanima i Sremskoj Mitrovici, amaterskom arheologu i ljubitelju starina. Anton je surađivao sa Arheološkim muzejom u Zagrebu i njima slao nalaze

Kasnije se ispostavilo da je ondje bio tumul (grob) konjanika iz više klase, koji je živio u željeznom dobu. To je dokaz da je područje našeg sela bilo naseljeno (ako ništa drugo, barem privremeno) od oko 8.- 4. stoljeća prije Krista.  

U knjizi Šime Ljubića iz 1889. godine u kojoj je napravio inventar Arheološkog muzeja u Zagrebu spominju se nalazi iz toga groba.

- na stranici 74. piše: koplje, doli pri otvoru, oblasto sa tri prutića naokolo, a gori do hrta četverokutno. Dugo 8.5 cm. Teži 68 grama. Izorao ga iz mogile (groba) kod Ilače Stjepan Lovrić, dar Antuna Bogetića

- na stranici 75. piše: Zviezda petokutna i trulata. Strane su 2 cm duge. Izorao ga iz mogile (groba) kod Ilače Stjepan Lovrić, dar Antuna Bogetića

- na stranici 76. piše: Predmet na način zvončića, ali bez traga uhu za klepac. Donja strana je opala, nego se vidi, da tijelo bjaše krugljasto. Nad kapicom okruglo grlo, nad kim uho. Promjer po prilici 8 cm. ovako teži 125 grama. Izorao ga iz mogile (groba) kod Ilače Stjepan Lovrić, dar Antuna Bogetića

- na stranici 132. piše: Žica sa dvie zavojke. O jednoj visi gornji dio njekog privjeska. Vjerojatno odlomak zapinjače. Teži 7.5 grama. Izorao ga iz mogile (groba) kod Ilače Stjepan Lovrić, dar Antuna Bogetića

Da bih proširio tu priču, pitao sam umjetnu inteligenciju o tim nalazima. U nastavku je ono što mi je odgovorila:

1) Što je poznato o tumulu iz Ilače (sažeto i izvori)

Tumul iz Ilače pripada ranoj fazi željeznog doba (opseg datiranja u literaturi pokriva okvirno od 8. do kraja 4. st. pr. Kr.), što ga svrstava u grobne horizonte koji u istočnom Srijemu pokazuju prijelaz lokalnih „panonskih“ tradicija prema utjecajima kasnije keltske kulture.

Arheološki inventar (sažetak glavnih nalaza). U objavljenim izvorima navode se -  između ostalog -  željezno koplje,  brončani gumb povezan s opremom za konja  (dio uzde/ukrasa), zvono za ovcu/ovna i fragmenti dvožične žice/ornamentike. Dio tih predmeta čuva se u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Nalazi ukazuju na prisutnost konjske opreme (što je često znak višeg statusa) i na običaje mobilne/stočarske zajednice.

Prikaz nalaza iz Ilače (prema umjetnoj inteligenciji) i nalaza u tumulima u Jankovcima i Gabošu.

Grobna arhitektura i tipologija.

Prema općim opisima tumula u regiji (i fragmentarnim podacima o Ilači), radi se o zemljanim humkama s grobnom komorom u koja su ponekad bili ugrađeni kameni i/ili drveni elementi; sadržaj varira od jednostavnih inhumacija do kompleksnijih drvenih konstrukcija i priloga. Takvi tumuli u Panoniji često su povezani s pogrebnim praksama elite ranog željeznog doba.

Tumačenje

Kombinacija oružja/konjske opreme i zvona/ornamenata sugerira da je grob vjerojatno pripadao članu zajednice višeg statusa (ratnik/stočar-elita). Nalazi iz Ilače uklapaju se u regionalni obrazac grobnih humaka koji odišu mobilno-stočarskom ekonomijom s jasnim društvenim razlikama.

pitao sam umjetnu inteligenciju, gdje bi stajao pronađeni gumb na konjskoj opremi, ovo je njen prikaz

2) Usporedba: Ilača — slični tumuli u regiji (što je isto, što je drugačije)

A) Sličnosti (Ilača u odnosu na druge tumule u istoj zoni)

Tip pogrebne prakse: humka/tumul s grobnom komorom — isto kao u Starim Jankovcima, Gabošu i nekim nalazištima u vinkovačkom području (oružje + konjska/stočarska oprema pojavljuju se i u drugim grobovima iste grupe — signaliziraju sličnu društvenu ulogu pokojnika).

prikaz kako umjetna inteligencija pikazuje ilački tumul u odnosu na neka druga mjesta

Kronološki okvir: većina tumula u toj zoni datira u starije/srednje željezno doba (8.–4. st. pr. Kr.).